Dodikova šarena laža kojoj se priključio i Vučić: Aerodrom u Trebinju ima sve, "samo" mu fali pista

Punih 18 godina je prošlo od te izborne 2006. i prvog pomena izgradnje aerodroma u Trebinju. Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske, rekao je da Vlada RS-a kreće u realizaciju ambicioznog projekta. Prvi let aviona sa piste u Trebinju obećan je 2010, pa ponovo 2013. godine.

Šarena laža

Osam godina kasnije, 2021, u projekt se uključila i Srbija i najavila da će poduhvat finansirati njihova Vlada. 2024. je opet izborna godina. Postoji preduzeće, postoje direktori, postoje i radnici, ali piste nema.

Nenad Grković, državni poslanik Liste za pravdu i red, za Oslobođenje kaže da je porazno što građani Trebinja i dalje vjeruju vlastima da će se aerodrom izgraditi.

“U posljednje vrijeme se plasira priča da se aerodrom ne može izgraditi, jer to neko u Sarajevu blokira. Ko imalo prati priču, zna da je glavni razlog taj što nema para i što je pitanje da li bi aerodrom bio ekonomski isplativ. Ako ste pogledali projekt samog tog aerodroma, koji je plasirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, vidjet ćete da je to neki megalomanski projekt, da je to aerodrom čak veći i od ovog u Dubrovniku, što je totalni apsurd, jer mi ovdje već imamo aerodrom u Mostaru, pa kod Cavtata, pa imamo u Crnoj Gori. Izgraditi još jedan aerodrom, tu ekonomski nema smisla”, govori nam Grković.

Narodni poslanik iz PDP-a Ljubiša Krunić za Oslobođenje kaže da bi svaki građanin Trebinja volio da aerodrom bude izgrađen, ali da je povjerenje da će se to i desiti sve manje. Odgovornost za to, kaže, snosi i republička vlast sa Miloradom Dodikom na čelu, ali i Vijeće ministara BiH.

“Što se tiče gradnje aerodroma u Trebinju, to je priča političara iz vlasti RS-a pred svake izbore. Jesu li to lokalni ili opšti izbori, i to je što u našem narodu kažu šarena laža za glasače”, navodi Krunić.

Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić oštro se pobunio zbog eventualne izgradnje aerodroma i, kako tvrdi, upotrijebit će sve alate da izgradnju zaustavi. Kao glavni argument navodi uticaj na izvorište rijeke Omble, što bi ugrozilo vodoopskrbu Dubrovnika.

“Nova lokacija koju sada istražuju u Republici Srpskoj, lokacija Taleža, osam kilometara je uzvodno od podzemnog toka rijeke Omble i apsolutno, po našim stručnjacima, ugrožava vodoopskrbu Dubrovnika i šireg područja, od Prevlake do Pelješca. Za nas je neprihvatljivo da se realizira projekt koji bi ugrozio pitku vodu u našoj županiji. Mi imamo kao susjedna država, po EPSO konvenciji, pravo štititi svoje područje od negativnog uticaja projekata preko granice i to već radimo”, rekao je za HRT župan Dobroslavić i dodao da su Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske već kontaktirali kolege u Bosni i Hercegovini i upozorili ih.

“Apsolutno ima alata da se to zaustavi zbog toga što ne smije država teritoriju preko granice raditi štetu nekim svojim projektom. A ovdje je to slučaj posebno s ovom lokacijom o kojoj se sad govori, lokacijom Taleža”, naveo je Dobroslavić.

U istom kontekstu Nenad Grković podsjetio je i na druga otvorena pitanja između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Politička igra

“Što se tiče Hrvatske i te njihove bojazni oko vodosnabdijevanja, prvo bi trebali da pogledaju sebe i šta oni rade na Trgovskoj gori, gdje izgrađuju skladište za radioaktivni otpad, pa da onda optužuju druge”, podsjetio je Grković.

Ljubiša Krunić tvrdi da iza svega zapravo stoji politička igra. Kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Hrvatskoj.

“Mislim da to nema veze s vodosnabdijevanjem i da je to priča koja služi isključivo u političke svrhe kad je u pitanju Dubrovnik. Priče iz Dubrovnika ili priče iz jednog dijela BiH da se ne može dobiti dozvola, mislim čak da idu naruku vlastima u RS-u”, navodi Krunić.

U svemu najveća žrtva su građani Trebinja. Oni bi imali najveću korist i od aerodroma, ali i od boljih puteva, koji su u ovom dijelu Hercegovine, po stručnjacima, među najgorim u Europi. Radova nema, a novih obećanja će biti. Uskoro. Već za ove lokalne izbore.