Dodika treba prijaviti policija?! - Tužilaštvo BiH ga štiti, oživjelo je negiranje genocida

U Bosni i Hercegovini je zabranjeno i kažnjivo negiranje genocida i ratnih zločina, pa i veličanje onih koji su ih činili. Barem smo mislili da će biti tako kada je prije skoro tri godine bivši visoki predstavnik u našoj zemlji Valentin Inzko odlučio izmijeniti zakon. Za ovo vrijeme je, sudeći prema onome što je Tužilaštvo BiH uradilo, Inzkov zakon umro?! Istina, živio je koji mjesec, javno negiranje genocida počinjenog u Srebrenici značajno je bilo smanjeno. A danas?

Utrka u negiranju

- Danas se dešava upravo ono na šta smo upozoravali - ako Tužilaštvo ne primijeni zakon, doći će do gubljenja efekta koji smo imali, ljudi su se plašili da će biti procesuirani. Više se ne plaše, jer je Tužilaštvo u desetinama prijava odlučilo da uopšte ne provodi istragu. Zbog toga se mnogi osjećaju ohrabreno da negiraju genocid, shvatili su tumačenje Tužilaštva prema kojem nije dovoljno samo reći da genocida nije bilo, nego da pri tome morate i direktno poticati na mržnju. To su političari u RS-u shvatili kao da moraju pozvati na nečije istrebljenje da bi se to smatralo mržnjom, kaže Semir Mujkić, urednik BIRN-a BiH, za Oslobođenje.

Smatra to pogrešnim, a kaže i da ne može stajati objašnjenje Tužilaštva kako Dodik može 30 puta reći da genocida nije bilo i da se to ne gleda kao poticanje na mržnju.

Poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga je u Narodnoj skupštini RS-a isprovocirao entitetskog vođu Milorada Dodika, poručivši mu kako nije on kriv što je priznao genocid u Srebrenici. Dodik je brže-bolje požurio da još jednom pokaže da je promijenio mišljenje.

- Ono što ti nećeš da vidiš je da sam zato što ne priznajem genocid, a ti ne smiješ da to kažeš, dobio sankcije i zato imam probleme. I opet kažem nije bio genocid i pored Inzkovog zakona, koji kaže ići ćeš u zatvor. Evo, nije bio genocid u Srebrenici, hajde ti reci..., izazvao ga je Dodik i započeo novi krug utrke.

Sa svog mjesta je Bodiroga dobacio da genocida nije bilo, ali to Dodiku nije bilo dovoljno.

- Nisam ja to čuo, mora to biti snimljeno, dođi ovdje to reci, vidiš da ne smiješ kada treba javno reći, lako je dobacivati... A ja ovdje (za govornicom) kažem da nije bio genocid i ja sam to govorio i prije dvije i prije pet godina, kada niko nije smio, rekao je Dodik.

Jadno i bijedno. Kazao je na sve to Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, u izjavi za naš list.

- Negiranje genocida je bilo smanjeno, a onda je glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić izašao u javnost i rekao da oni ne znaju procesuirati po izmjenama koje je donio visoki predstavnik. On je krivac za ponovno oživljavanje negiranja genocida. Mnogo je činjenica na osnovu kojih bi se mogla podići optužnica, a ukoliko im već treba pomoć, neka je traže. Ima pravnika koji poznaju tu materiju. Razgovarao sam s mnogima, na kraju krajeva mi smo kao udruženje, zajedno sa Majkama Srebrenice, preko visokog predstavnika doveli u BiH tužioce iz Njemačke koji su obučili naše tužioce, pripremili ih da mogu raditi na ovim predmetima, kaže Tahirović.

U Tužilaštvu BiH je, prema podacima koje su nam dostavili, od 2021. godine evidentirano oko 100 predmeta koji se odnose na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. U nekim predmetima su donesene naredbe o neprovođenju istrage, a neki su u fazi istrage ili prijave.

- Poseban problem u radu tužitelja predstavlja činjenica da prijave nisu zaprimljene od nadležnih policijskih agencija za provođenje zakona, koje imaju potrebna znanja da u radnjama prijavljenih prepoznaju elemente kaznenog djela i da za te radnje prikupe dokaze koji to potkrepljuju. Ne želimo da se stekne utisak kako se na prijavi ne može raditi samo zato što je podnesu građani, ali podvlačimo da policijske i sigurnosne agencije imaju više profesionalnog znanja, kažu u Tužilaštvu.

Dvije optužnice

Dodaju da su u proteklom periodu potvrđene optužnice u predmetima koji se odnose na vrijeđanje žrtava stradanja djece u Vitezu 1993. godine, ali i u predmetu koji se odnosi na veličanje i podržavanje osobe osuđene u MKSJ-u za ratne zločine u Bratuncu.

- Zakon nije potpuno neiskorišten, jer eto imamo optužnicu za veličanje ratnih zločinaca, ali ni ona nije za negiranje genocida i ratnih zločina. Tužioci smatraju da je lakše dokazati veličanje. Tužilaštvo kao da oklijeva raditi na predmetima negiranja genocida, jer bi u tom slučaju, očigledno, neki ljudi morali biti procesuirani, a jedan od njih je Dodik. Ljudi smatraju da se on štiti i da se zato ni drugi ne optužuju. Tužilaštvo mora dokazati da to nije tako, zaključuje Mujkić.