Dodik se hvali pozivom, ali Puljić raskrinkava 'mit' o Molitvenom doručku: "To nije istina..."

Molitveni doručak u Washingtonu događaj koji je ovih dana otvorio nekoliko važnih pitanja u bh. javnosti s obzirom na činjenicu da je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik slavodobitno u više navrata govorio o svojoj pozivnici.

Specijalni dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić istakao je da je riječ o unaprijed osmišljenom lobističkom nastupu s ciljem jačanja Dodikove pozicije u Washingtonu. On je naveo konkretne podatke o angažmanu američkih lobista i iznosima koje RS za to izdvaja:

Predsjednik SNSD-a

Dodik se pohvalio pozivom u SAD na Molitveni doručak: "Prije Trumpa, svijet je bio protiv Srba"

- U prvom dijelu od 2025. entitet RS isplatila je kompaniju RRB Strategies LLC, čiji je vlasnik Rod Blagojevich, otprilike 625.000 dolara. Bh. entitet Republika Srpska od druge polovice prošle godine, mjesečno plaća 167.000 dolara do kraja 2025. godine. I ne znam još, nema podataka za prvi mjesec, 2026. godine, kazao je Puljić. 

Dodatno je pojasnio strukturu tog lobiranja, naglašavajući da je riječ o firmi osnovanoj isključivo radi rada za RS. „Blagojevich ima samo jednog klijenta - Republike Srpsku. A firmu je registrirao tek prošle godine.“

Sankcije, Dejton i novi politički okvir

Puljić je govorio i o političkim ciljevima koji se nastoje ostvariti kroz ove lobističke aktivnosti, ukazujući da se ne radi samo o ukidanju sankcija, već o pokušaju preoblikovanja šireg političkog okvira u Bosni i Hercegovini.

- Glavni ciljevi u tom lobiranju su ukidanje sankcija Dodiku i suradnicama, što je učinjeno. Rod Blagojevich i Dodik imaju nekoliko ciljeva. Jedno od njih je ponovno ispitivanje Dejtonskog sporazuma,kazao je te istakao da se u lobističkim krugovima zagovara teza kako je postojeći mirovni sporazum prevaziđen, te da se traži model koji bi značajno promijenio status RS-a.

- Lobisti tvrde da je sporazum zastario i traže novi okvir koji RS-u daje veću autonomiju, potpuni suverenitet. Vežu se za primjere Grenlanda, Južne Osetije i Kosova.

U istom kontekstu, kako navodi Puljić, jedan od ključnih ciljeva lobiranja je i uklanjanje međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini te dodaje da su ostali ciljevi su uklanjanje međunarodnog nadzora odnosno zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

Minerali i ekonomska diplomatija

Prema njegovim riječima, u igru se uvode i ekonomski i strateški interesi, uključujući prirodne resurse ovog entiteta.

- U maju 2025. Dodik je javno ponudio mineralne resurse RS-a, uključujući litij, i ponudio je to Americi u zamjenu za formalno priznanje suvereniteta tog entiteta, podsjetio je Puljić. 

Govoreći o finansijskoj dimenziji cijele priče, Puljić je naveo da je povratak na međunarodna tržišta duga jedan od ključnih, ako ne i najvažnijih ciljeva lobiranja.

- Najveća posljedica skidanja sankcija je otvaranje međunarodnih finansijskih ustanova za entitet RS, što pod sankcijama nisu mogli, bili su finansijski potpuno blokirani, kazao je. 

U tom smislu, podsjetio je na konkretne planove vlasti RS-a u narednom periodu: "RS planira plasirati svoju treću emisiju euroobveznica kako bi prikupila približno 500 miliona eura u petogodišnjih zapisima u martu 2026. godine."

Ko, zapravo, poziva na molitveni doručak?

Poseban dio razgovora bio je posvećen razjašnjavanju čestih zabluda u vezi s Nacionalnim molitvenim doručkom, koji se u domaćoj javnosti često pogrešno predstavlja kao događaj u organizaciji američke administracije.

- Fellowship Foundation ili Partnerska zaklada poznata pod imenom 'Obitelj' je ta koja organizira Nacionalni molitveni doručak. Nije nikako vezana s američkom vladom, istakao je Puljić te naglasio da američki predsjednik nema nikakvu ulogu u pozivanju gostiju na ovaj skup.

- Američki predsjednik nikoga nikada nije pozvao na taj skup. Kada pročitate rečenicu da je 'Trump pozvao Dodika i bilo koga drugog na molitveni doručak', molim vas da se ne obazirete, jer to nije istina, poručio je.

Na kraju je pojasnio i finansijski aspekt prisustva ovom događaju, koji se često pogrešno tumači kao „kupovina pozivnice“.

- Svi koji dolaze na molitveni doručak sami sebi plaćaju put i boravak. Organizatoru se plaća, prilikom registracije, za trošak doručka. Za ovu godinu je to 650 dolara, otkrio je dopisnik Federalne televizije. 

Aktivnosti Željke Cvijanović u Washingtonu

Govoreći o aktivnostima Željke Cvijanović tokom boravka u Washingtonu, Puljić navodi da ona pokušava uspostaviti kontakte s visokim zvaničnicima američke administracije, ali i učestvuje na događajima koji imaju političku težinu.

- Željka Cvijanović, koja je već treći dan u Washingtonu, nastoji dogovoriti susret s drugim čovjekom State Departmenta Christopher Landaom, s kojim se već tri puta srela od kraja prošle godine, naveo je Puljić te dodao da će Cvijanović učestvovati i na konferenciji o Zapadnom Balkanu.

- Gospođa Cvijanović će u četvrtak sudjelovati na jednoj konferenciji o Zapadnom Balkanu na Atlantic Councilu, zajedno s još nekoliko političara iz regije, poput predsjednika Crne Gore, koji će također biti na molitvenom doručku, precizirao je. 

Puljić je istakao da boravak Dodikovih saradnica u Washingtonu ima jasan politički cilj.

- Željka Cvijanović i Ana Trišić-Babić su u Washingtonu da bi legalizirale Dodika, isto kao što je bilo u Izraelu i Mađarskoj, naglasio je. 

Iz BiH na molitvenom doručku nekoliko imena

Puljić je podsjetio da će pored Milorada Dodika iz Bosne i Hercegovine na ovogodišnjem Nacionalno molitvenom doručku biti i Dalibor Miloš, koji je koordinator za pozvane iz Bosne i Hercegovine za Molitveni doručak, osim za Milorada Dodika; Alen Pilav, generalni direktor Kliničkog centra u Sarajevu, Vico Zeljković, predsjednik Nogometnog saveza BiH i nećak Milorada Dodika, s kojim nije u dobrim odnosima; Irfan Čengić, načelnik sarajevske Općine Stari Grad, Almir Badnjević, direktor IDDEEA-e, i Matej Živković, profesor na Sarajevskom fakultetu znanosti i tehnologije. Bio je član i zamjenik predsjednika Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, a medunarodnu pažnju je privukao svjedočenjem pred američkim Kongresom o korupciji i organiziranom kriminalu na Zapadnom Balkanu, nakon što je preživio pokušaje atentata.