Dodik pred Apelacionim vijećem - Trlin: Presuda koja može produbiti političku krizu u BiH
Milorad Dodik ne dolazi u Sarajevo /Damir Deljo
Javna sjednica Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića zakazana je za danas. Podsjetimo, Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio. Lukić je ovom presudom oslobođen.
- Iako odluka neće biti donesena na samoj sjednici, ona će postaviti ton za konačnu presudu, koja može imati dalekosežne političke posljedice u Bosnu i Hercegovinu. S obzirom na Dodikovo nepriznavanje Suda BiH i političku krizu, ishod ovog postupka može dodatno destabilizirati odnose između entiteta Republika Srpska i centralnih vlasti, kaže Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch.
Dodaje da Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine ne obavezuje Dodika da prisustvuje sjednici, a on je izjavio da se neće pojaviti, tvrdeći da ne priznaje legitimitet Suda BiH i da je presuda ništava. No kako naglašava, njegovo odsustvo neće spriječiti održavanje sjednice.
- Na sjednici će Tužilaštvo BiH i odbrana usmeno obrazložiti svoje žalbe na prvostepenu presudu. Ovo je prilika da obje strane dodatno pojasne svoje argumente, ističući proceduralne ili činjenične greške u prvostepenom postupku. Odbrana će vjerovatno insistirati na nelegalnosti imenovanja Christiana Schmidta za visokog predstavnika, tvrdeći da njegove odluke nemaju pravnu snagu, te da Dodik nije imao obavezu da ih poštuje. Također, mogu ukazati na savjete koje je Dodik dobio od svojih saradnika, što bi moglo biti korišteno kao olakšavajuća okolnost. Tužilaštvo će vjerovatno naglasiti težinu djela, tvrditi da su Dodikovi postupci ugrozili ustavni poredak BiH i zatražiti potvrdu ili pooštravanje kazne, govori Trlin.
Prema njegovim riječima, odluka neće biti objavljena na samoj sjednici, već će Vijeće nakon vijećanja donijeti drugostepenu presudu, koja će strankama biti dostavljena poštom, obično u roku od mjesec, zavisno od složenosti slučaja.
- Moguća su četiri epiloga: 1. Odbacivanje žalbi kao neblagovremenih ili nedopuštenih, 2. odbijanje žalbi kao neosnovanih i potvrđivanje prvostepene presude 3. Preinačenje prvostepene presude i 4. Ukidanje prvostepene presude. Dakle, moguće je da Apelaciono vijeće "vrati " predmet na prvostepeno odlučivanje. Na drugostepenu odluku bi optuženi imao pravo žalbe, da je optuženi oslobođen od optužbe i onda apelaciono vijeće izreklo presudu kojom se optuženi oglašava krivim ili na pretresu povodom žalbe na oslobađajuću presudu na pretresu donijelo presudu kojom se optuženi oglašava krivim. Ovdje to nije slučaj. Ako Apelaciono vijeće Suda BiH donese pravosnažnu presudu koja bi bila ista kao prvostepena ili ako mu bude izrečena strožija sankcija, Dodikova odbrana može podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da je prvostepena i/ ili drugostepena presuda povrijedila njegova ustavna prava - primarno pravo na pravično suđenje, eventualno slobodu izražavanja ili da je postupak bio nezakonit zbog spornog legitimiteta odluka visokog predstavnika. Ustavni sud BiH ne preispituje činjenično stanje niti dokaze, već samo ustavnost i zakonitost postupka. Ako utvrdi povredu, može ukinuti presudu i vratiti slučaj na ponovno suđenje Sudu BiH ili donijeti konačnu odluku. Krivični sud može osloboditi optuženog krivnje, oglasiti optuženog krivim, a treća varijanta je donošenje tzv. presude kojom se optužba odbija - proceduralna pitanja, da nije optuženi ispitan u potpunosti ili djelimično u istrazi, da je nastupila zastara krivičnog gonjenja, da optužnica ne sadrži blanketni propis (u ovom slučaju bi to mogao biti Aneks 10 Daytonskog sporazuma, odluka Ustavnog suda BiH U 9/00 kojom su ozakonjene bonske ovlasti, konkretna odluka Visokog predstavnika...), objašnjava Trlin.
Dodaje, ako Ustavni sud BiH potvrdi presudu Suda BiH ili ako Dodik smatra da su mu povrijeđena prava (dakle primarno. pravo na pravično suđenje), može podnijeti žalbu Evropskom sudu za ljudska prava, ali tek nakon što iscrpi sva domaća pravna sredstva, uključujući Ustavni sud BiH
- Ključno pitanje za Evropski sud za ljudska prava moglo bi biti jesu li postupci Suda BiH i Ustavnim sudom BiH bili nepristrasni, posebno u svjetlu Dodikovih tvrdnji o politički motivisanom gonjenju i osporavanju legitimiteta Visokog predstavnika. Evropski sud za ljudska prava bi mogao razmatrati i širi kontekst, poput usklađenosti krivičnog djela „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“ s principom zakonitosti (član 7. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda), ako odbrana tvrdi da je zakon retroaktivno primijenjen, kaže Trlin.
Prema njegovim riječima nakon sjednice Apelacionog vijeća 12. juna 2025, presuda Suda BiH postat će pravosnažna ako se žalbe odbiju.
- Dodikova odbrana vjerovatno će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH. Ako Ustavni sud BiH nađe da povreda ljudskih prava nije bilo, Dodik može podnijeti žalbu Evropskom sudu za ljudska prava, što bi dodatno produžilo proces. Međutim, uspjeh pred Evropskim sudom za ljudska prava zavisiće o dokazima o povredi Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a ne samo o političkim argumentima. Da bi se on putem advokata obratio Ustavnom sudu i Evropskom sudu za ljudska prava, potrebno je da se iscrpe prije toga svi dostupni efektivni pravni lijekovi u domaćem pravnom sistemu, te da se ispoštuju rokovi... u osnovi da se ispune pretpostavke ratione materiae, ratione personae i ratione temporis. Bez obzira na ishod, Dodik će vjerovatno koristiti postupke pred Ustavnim sudom i Evropskim sudom za ljudska prava za političku mobilizaciju, osporavanje državnih institucija i produbljivanje političke krize u BiH, kaže Trlin
