Dodik i Vučić su bez ideologije niko i ništa: Srbima je rezolucija potrebnija, nego...
Finalni prijedlog rezolucije kojom bi se 11. juli u svijetu obilježavao kao dan sjećanja na žrtve genocida ubijene u Srebrenici upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu.
Negiranje genocida
Rezolucija bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja, te potiče države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, pa i putem svojih obrazovnih sistema, s ciljem sprečavanja negiranja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnost.
- Naglašava se važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici, kako bi imale dostojanstven pokop i poziva se na nastavak procesuiranja onih počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom, piše u rezoluciji.
O rezoluciji, koju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzoriše je više od 20 drugih država, među kojima su i najutjecajnije zapadne zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije, trebalo se glasati jučer u sjedištu UN-a, ali je glasanje pomjereno, pa se sada očekuje da bi moglo biti sredinom mjeseca.
- Usvajanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a ugrozilo bi dugotrajan poslijeratni proces zacjeljenja BiH i izazvalo unutrašnje sukobe, upozorava se u izvještaju Vlade Republike Srpske dostavljenom Vijeću sigurnosti UN-a.
Za vlast Republike Srpske je “krajnje neprihvatljivo pokretanje ovakve antisrpske rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a, koja ima destabilizirajuće nastojanje da delegitimiše i vjerovatno ukine Srpsku”. U izvještaju se navodi da veliki dio stanovništva BiH i mnogi stručnjaci ocjenjuju da zločin u Srebrenici ne odgovara definiciji genocida.
U ovim danima prije glasanja o rezoluciji o genocidu u Srebrenici političari iz Republike Srpske i Srbije preplavili su javni prostor navodima poput onih da će rezolucija označiti Srbe genocidnim narodom, da će dovesti do ukidanja Republike Srpske, pa i da je cilj - ratna odšteta od Srbije.
Sada su, finalnim prijedlogom rezolucije, razotkriveni mitovi i dezinformacije, jer se u njoj ne pominju srpski narod, kolektivna odgovornost, ni počinioci ni bilo koja država. Ipak, u političkom vrhu RS-a i Srbije osuđuju i pozivaju na neusvajanje. Iako će sljedeće godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, ni u bh. entitetu RS ni u Srbiji nije došlo do politike i katarze koja je u Njemačkoj dovela do historijskog priznavanja krivice i izvinjenja.
Dragan Bursać, novinar i kolumnista, pita “zašto Dodik, Vučić i ostala velikosrpska bratija zagovaraju genocidnost svih Srba kada se u rezoluciji ne pominju ni srpski narod ni Srbija ni Republika Srpska, a ni ratna odšteta?!”
- Zato što se kriju iza te floskule, zato što veličaju ratne zločince, zato što ih je politika veličanja ratnih zločina i negiranja genocida i dovela na vlast, a na vlasti ih i održava. Bez te ideologije oni su niko i ništa. Sasvim je jasno da se kriju iza te izmišljene kolektivne genocidnosti, a nije da im srpski narod ne pomaže u svemu tome prihvatajući tu igru, braneći ratne zločince i minimizirajući genocid, kaže Bursać za naš list, napominjući da su majke Srebrenice u pravu kada kažu da je rezolucija potrebnija srpskom nego bošnjačkom narodu.
- Postoje dobri ljudi, dobre inicijative, mladi ljudi koji shvataju o čemu se radi. Postoje i neki politički pokreti u Srbiji, oni koji su shvatili bitnost ne samo ove rezolucije nego priznanja genocida kao iscjeliteljskog čina. Međutim, oni se u Srbiji mjere u promilima, dok ih u RS-u gotovo ni nema, kaže Bursać.
Pet udruženja žrtava rata, među kojima i Majke Srebrenice, reagovalo je na govor članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović (SNSD) pred Vijećem sigurnosti UN-a, u kojem je, između ostalog, kazala da je rezolucija eklatantan primjer kako strano miješanje i nepoštivanje Ustava BiH podrivaju mir i stabilnost.
Dva stuba
- Koje licemjerstvo Željke Cvijanović, koji jad i bijeda od žene od koje biste očekivali, u najmanju ruku, da kao majka podrži majke. Rezolucija o genocidu u Srebrenici je civilizacijski čin, dok se protivljenje rezoluciji smatra nemoralnim i anticivilizacijskim, poručili su iz udruženja i dodali da će rezolucija biti usvojena, a da će na tridesetu godišnjicu genocida u Potočarima biti podignuta dva stuba - časti i srama.
Na ovom drugom bit će uklesano ime Cvijanović.
- Vidite, kroz simboličku snagu rezolucija GS UN-a u međunarodnim odnosima može se pronaći uvjerljiv argument u prilog njihovom postojanju. Rezolucije koje donosi GS se mogu uspješno predstaviti kao kristaliziranje, formuliranje i izražavanje stajališta ili mišljenja međunarodne zajednice država, napisao je Dino Abazović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, na platformi X.
