Dodik će "pozeleniti" od bijesa: Ustavni sud BiH van snage stavio tri "Miletova zakona"
Ustavni sud Bih je održao 158. plenarnu sjednicu/USBiH/
Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim i stavio van snage tri tri zakona, koje je usvojila narodna skupština RS-a u skladu sa željama bjegunca od bh. pravosuđa i predsjednika RS-a Milorada Dodika. Radi se o Zakonu o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je poznat i po kolokvijalnom nazivu zakon o stranim agentima, potom o zakonu o zabrani djelovanja VSTV-a, Suda i Tužilaštva BiH, te SIPA-e na teritoriji RS-a, te zakonu o VSTV-u RS-a. Također van snage su stavljeni i zakonski i podzakonski akti koji su usvajani radi provedbe ova tri zakona.
Datum prestanka sva tri ova zakona, prema odluci UStavnog suda BiH, je zapravo dan kada su trebali stupiti na snagu, to je dan objavljivanja u službenom glasniku RS-a.
U svom obrazloženju o stavljanju van snage "zakona o stranim agentima", Ustavni sud BiH je ukazao na opća načela Evropskog suda za ljudska prava, podsjećajuči da su nevladine i neprofitne organizacije bitne za razvoj demokratije u jednom društvu.
- Dalje je ukazano na relevantnu praksu u kojoj je Evropski sud za ljudska prava razmatrao Zakon o stranim agentima Rusije, koji je sadržajno gotovo identičan osporenom zakonu, i zaključio da taj zakon nije u skladu sa slobodom udruživanja iz člana 11. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Oduzimanje suvereniteta-
Slijedeći tu praksu, Ustavni sud je zaključio da je osporenim zakonom, kojim su uvedene nove kategorije „neprofitnih organizacija“ i „agenata stranih utjecaja“ za koje su propisane posebne obaveze i ograničenja, u potpunosti isključena mogućnost da neprofitne organizacije utječu na predstavnike javne vlasti i na taj način im je zabranjeno obavljanje njihove osnovne djelatnosti.
Također je ukazano da široko formulirani pojmovi „neprofitnih organizacija“ i zabranjenog „političkog djelovanja“ i „političkih aktivnosti“ nisu u skladu sa zahtjevom predvidivosti jer onemogućuju organizacijama civilnog društva da predvide koja je to granica njihove dozvoljene aktivnosti. Takva formulacija, s druge strane, omogućava javnim vlastima da svaku aktivnost organizacija civilnog društva kvalificiraju kao zabranjenu i da je sankcioniraju. Dalje je istaknuto da označavanje udruženja koja se bave „političkim djelovanjem“ ili „političkim aktivnostima“, a koja finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, kao „agenata stranog utjecaja“ ima snažan odvraćajući i stigmatizirajući efekt i znatno otežava njihov rad, te stvara negativnu percepciju o tim udruženjima u javnosti, navodi se u obrazloženju Ustavnog suda BiH.
U obrazloženju odluke kojom se van snage stavlja zakon o zabranmi djelovanja pravosudnih i policijskih institucija BiH na teritoriji RS-a, iz Ustavnog suda su poručili kako se njime oduzima suverenitet BiH na jednom dijelu države. Osim toga, podsjećaju da, prema dejtonskom sporazumu, sve ono što nije eksplicitno navedeno kao nadležnost države, nije po automatizmu u isključivoj nadležnosti entiteta. navode i kako entiteti ne mogu jednostrano oduzeti nadležnosti koje su odlukom državnog parlamenta prenijete sa entitetskog na nivo BiH.
Van ovlaštenja
- Stoga je donošenjem osporenog Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine Narodna skupština Republike Srpske postupala van svojih ovlaštenja. Zbog navedenih razloga Ustavni sud je zaključio da osporeni entitetski zakon mora biti proglašen neustavnim s formalnog aspekta jer se njime normativno regulira materija koja prema Ustavu Bosne i Hercegovine ne potpada pod nadležnost tog entiteta, pa za donošenje takvog zakona ne postoji ustavni osnov.
Zbog istih razloga Ustavni sud je zaključio da su tač. 3, 5. i 6. osporenih Zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske usvojenih na 17. posebnoj sjednici održanoj 26. februara 2025. godine i Odluka o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, a što su pravni akti koji su inicirali donošenje osporenog Zakona o neprimjenjivanju zakona, u cijelosti u suprotnosti sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.
Na identičan način je obrazloženo i stavljanje van snage zakona o VSTV-u RS-a.
