Do kada će nam Evropa popuštati. Određen novi rok do kada se možemo nadati milijardi eura
EU je za region osigurala šest milijardi eura/Ilustracija
Vlasti u Bosni i Hercegovini uspjele su u posljednjem trenutku da izbjegnu sankcionisanje i smanjenje budžeta za tu državu iz Plana rasta Europske unije, koji bi u ukupnom iznosu trebalo da iznosi 1,08 milijardi eura do kraja 2027. godine.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos zaprijetila je nedavno da će BiH ostati bez najmanje 10 posto novca koji je predviđen za tu državu, ako do kraja juna vlasti ne dostave Reformsku agendu, koja je neophodna za prve isplate iz fondova za pretfinansiranje.
Tada je zaprijetila i da bi više novca moglo da bude prebačeno drugim državama, u slučaju da se sa izbjegavanjem obaveza Vijeće ministara BiH je prošlog petka, iznenada, na telefonskoj sjednici, usvojio nacrt Reformske agende, neposredno prije isteka briselskog ultimatuma i informaciju o tome poslao u Bruxelles.
"Evropska komisija pozdravlja politički dogovor u Bosni i Hercegovini za usvajanje Reformske agende", rečeno je za N1 u službi za odnose sa javnošću Europske komisije.
Komisija sada čeka da dokument bude finalizovan i zvanično podnesen, kako bi stručne službe mogle da izvrše analizu i donesu odluku o odobravanju prve tranše novca za BiH.
Prema procedurama, vlasti u BiH imaju na raspolaganju najviše 45 dana da usvoje konačnu verziju i pošalju je u Bruxelles.
Vlasti u Sarajevu su prošle jeseni već poslale Reformsku agendu, ali ona nije bila usaglašena, pa je vraćena u Sarajevo kao “nepotpuna”.
"Bosna i Hercegovina nije podnijela konačnu reformsku agendu i mi nastavljamo da ohrabrujemo zemlju da to učini što je prije moguće", izjavio je tada Generalni Direktor direktorata za proširenje u Evropskoj komisiji Gert Jan Kopman na sastanku Odbora za spoljnu politiku EU Parlamenta (AFET).
Kako se tada čulo, glavni problemi bili su izostanak dogovora o Ustavnom sudu i entitetskom vetu u Agenciji za državnu pomoć i Konkurencijskom vijeću, oko kojih ni sada nije postignut finalni dogovor.
Kako N1 saznaje iz krugova u Evropskoj komisiji upućenih u dešavanja oko Plana rasta, činjenica da se u teškoj političkoj atmosferi postigao bilo kakav dogovor za sada je zadovoljio briselske diplomate, pa su kazne privremeno izbjegnute. Međutim, dokument mora biti usaglašen i finalizovan da bi bio odobren u Brexellesu, tako da opasnost po BiH još nije prošla.
"To odobravanje će sa naše strane ići veoma brzo i tek ako bude pozitivno, mogu da počnu isplate iz dijela fonda predviđenog za pretfinansiranje", rečeno je N1 u Komisiji.
To znači da bi BiH mogla da ostane bez evropskog novca ukoliko se do sredine augusta ne usaglase svi potrebni detalji.
Reformska agenda je spisak obaveza iz paketa proevropskih reformi koje države preduzimaju na sebe da ih obave u konkretnom vremenskom roku - unaprjeđenje vladavine prava, borba protiv korupcije, sprječavanje sukoba interesa, institucionalne i druge reforme, kako bi mogle da dobiju novac EU iz Plana rasta.
Plan rasta za Zapadni Balkan je incijativa Evropske Komisije kojom je za region obezbjeđeno šest milijardi eura – dvije milijarde donacija i četiri milijarde kredita po izuzetno povoljnim uslovima – za period 2024.-2027. godine.
Cilj ovog paketa je da se finansijski pomogne državama regije koje žele da postanu članice EU da se više približe standardima Unije, prije svega kada su u pitanju jačanje ekonomije i sprovođenje velikih infrastrukturnih projekata.
