Djevojke i žene suočene sa svakodnevnim prijetnjama, zakoni idu u korist zlostavljačima

Ako se ne pomiriš sa mnom, objavit ću na svim društvenim mrežama naše videoklipove... Ako ne želiš da tvoji najbliži vide slike na kojim poziraš naga, nađemo se i daš mi pare... Tvom momku i roditeljima poslat ću snimke na kojima si gola sa mnom u krevetu ako se ne pomirimo...

Efikasna zaštita

Sa ovakvim prijetnjama i ucjenama sve više se suočavaju djevojke/žene nakon što prekinu veze sa svojim partnerima. Žrtve zbog osjećaja straha, stida i beznađa završe sa trajnim posljedicama kako psihičkim tako i fizičkim. U začaranom su krugu, jer važeći Krivični zakon FBiH objavljivanje intimnih fotografija i videosnimaka na internetu ne prepoznaje kao krivično djelo, pa počinilac ostaje nekažnjen, a žrtva bez efikasne zaštite.

- U praksi se često dešava da su žene izložene nasilju putem informaciono-komunikacijskih tehnologija (IKT). To znači da im se prijeti na razne načine i da doživljavaju psihološko nasilje. Veliki problem je što Krivični zakon FBiH ne prepoznaje ovo krivično djelo. Nakon što žene budu izložene prijetnjama, savjetujemo ih da to prijave policijskoj stanici i pokažu poruke koje su dobile. No, često nailaze na neadektvatnu pomoć, upravo zato što to nije regulisano zakonodavstvom. Mi smo vršili analizu malog broja sudskih postupaka u kojima je zastupljeno digitalno nasilje. Ono što smo uočili jeste da se prijetnje putem mobitela spomenu u opisu optužnice, međutim, ne može se podvesti niti pod djelo nasilja u porodici ili pod neko drugo djelo, jer nije definisano zakonom. U tim predmetima često se ne provode vještačenja mobitela i SIM kartica, što može predstavljati daljnji problem dokazivanja konkretno počinjenog nasilja, posebno ako je to nasilje uočeno slanjem poruka uvredljivog ili prijetećeg sadržaja, rekla je za Oslobođenje Aida Ćosić, pravnica u Centru ženskih prava Zenica.

Ističe da ni u jednom od deset analiziranih predmeta nije vršeno vještačenje posljedica koje digitalno nasilje ostavlja na duševno stanje oštećenih.

- Dalja opasnost je što vi možete biti izloženi nasilju 24 sata i ako se dešava putem neke platforme gdje može biti uključen veći broj ljudi. Upravo iz tog razloga, Centar ženskih prava zagovara da se nasilje putem IKT-a prepozna kao posebno krivično djelo da bi se oštećenim pružila adekvatna zaštita i da bi se počinitelji mogli sankcionisati, kaže Ćosić.

Naglašava da se za 300 posto povećao broj prijava žena koje trpe nasilje putem IKT-a, posebno nakon brutalnog ubistva u Gradačcu, gdje su žrtve dobijale poruke tipa: “Nećeš dočekati jutro”, “Bićeš sljedeća Nizama”, “Ubiću te, policija mi ništa ne može”...

Tračak nade javio se kada su se nedavno pred federalnim parlamentarcima pojavile izmjene Krivičnog zakona FBiH, gdje su članom 189a propisane zatvorske kazne za objavljivanje intimnih fotografija i videosnimaka. No, Vlada je zakon povukla zbog spornog člana 193a i nije poznato kada će on ponovo biti u proceduri.

- Ako nekome pošaljete fotografiju ili video eksplicitnog sadržaja, on to može objaviti bez ikakvih posljedica i to jeste problem, jer u biti nema kaznenog djela. To kazneno djelo je trebalo biti propisano ovim izmjenama Krivičnog zakona FBiH, koji je povučen. Izostanak zakonske regulative je doveo do toga da su se masovno objavljivale fotografije i videozapisi i tako je i dan-danas. Kad žrtva to prijavi, vi ne možete ništa drugo, nego je saslušati. Nema mehanizma da se zaštiti. U Krivičnom zakonu FBiH ne postoji ni kazneno djelo uhođenje, dok, recimo, postoji u kaznenom zakonu RS-a, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije..., rekao je za Oslobođenje Josip Aničić, tužilac u Zapadno-hercegovačkom kantonu.

Marijana Hrvić - Šikuljak, zastupnica DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže za naš list da su trenutne krivično-pravne odredbe u Krivičnom zakonu FBiH ohrabrujuće za počinioce krivičnih djela, a obeshrabrujuće za žrtve nasilja, uzimajući u obzir minimalne kazne.

Cyber svijet

- Potresena još jednim ubistvom u Kalesiji, važno je da u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH bude oštrije procesuiranje slučajeva nasilja prema ženama, rodno zasnovanog nasilja, nasilja u porodici i femicida, odnosno da se uvede i teško ubistvo žene kao najteži oblik krivičnog djela. Važno je napomenuti da je uvedena i IKT, jer su žene/djevojke nezaštićene u cyber svijetu i često ucjenjivane i psihički uznemiravane. Zato nam je važno dodavanje člana 189a, koji se tiče zloupotrebe snimke spolno eksplicitnog sadržaja, za što je predviđena kazna zatvora do tri godine, rekla je Hrvić-Šikuljak.

Napominje i stav (3) ovog člana, koji glasi: “Ko krivično djelo iz stava 1. i 2. učini putem računalnog sistema ili mreže ili na drugi način zbog čega je snimka postala dostupna većem broju osoba, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, te će se snimke i naprave kojima je učinjeno ovo krivično djelo oduzeti.