Diplomatska panel-diskusija u Beču na bosanski način: Ako se otvore pregovori, situacija se mijenja...
Diplomatska panel-diskusija u Beču na bosanski način. Još jednom su došla do izražaja različita stajališta predstavnika Bosne i Hercegovine kada je u pitanju evropski put naše zemlje. Ali bio je to i nikad otvoreniji pristup Evrope koja je, uprkos starim, zakovanim navikama, tolerantno prešla preko svega, ponašanja domaćih vlastodržaca, isključivosti, čak i protivevropskog djelovanja. Kompromis je za lidera SDP-a BiH Nermina Nikšića rješenje, za Dragana Čovića Izborni zakon, za Milorada Dodika odlazak visokog predstavnika, stranih sudija...
Ja u klin, ti u ploču
Ipak, ukoliko se pregovori otvore, situacija se mijenja. Bosanskohercegovačka politička elita moraće djelovati evropski transparentnije, bez prostora za političke manipulacije. Bila je to diskusija u duhu bh. političke realnosti. O zakonu o sudu, Izbornom zakonu, visokom predstavniku, sve isto samo na tlu EU.
- To je jedno od političkih pitanja koje nismo ispunili i nismo postigli dogovor. Važno je, naravno, da smo se oko nekih stvari dogovorili. Kao što sam rekao, kompromis podrazumijeva da niko ne dobije sto posto i da ne izgubi sto posto. Mi smatramo da je kompromis da se ne zove viši sud, nego apelacioni sud i da je sjedište u Istočnom Sarajevu dovoljno. Zašto u Banjaluci, može u Istočnom Sarajevu, kaže Nermin Nikšić, lider SDP-a BiH.
No, predsjedniku HDZ-a BiH preče je drugo rješenje.
- Ne samo zakon o sudu, i Izborni zakon je ostao nedorečen. Nema razloga da on bude bilo gdje u BiH. Ako smo se dogovorili da je u Republici Srpskoj, onda predstavnici vlasti iz RS-a treba da odrede gdje će biti. Ne vidim nikakvo ograničenje tu, mislim da je to klasično političko pitanje, ne pravno, tako da mislim da će biti dogovoreno, poručuje Dragan Čović.
Put u Evropsku uniju ne ide uz visokog predstavnika, ni “bilo kakvo tumačenje bilo kakvih bonskih ovlasti”, stav je lidera SNSD-a Milorada Dodika.
- Tako da sam uvjeren da otvaranje pregovaračkog procesa u biti znači pomjeranje institucije visokog predstavnika i uticaja na Ustav i zakone BiH, ponovio je ko zna koji put Dodik.
Iako je vrlo jasno precizirano, da bi se zatvorio Ured visokog predstavnika u BiH, nije dovoljno “započeti pregovore”, nego je potrebno implementirati tzv. program 5+2. Započinjanjem pregovaračkog procesa s EU, Bosna i Hercegovina nije automatski ispunila sve ranije prihvaćene zahtjeve sadržane u navedenom programu, neophodne za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, podsjeća član Predsjedništva BiH iz SDP-a Denis Bećirović.
- Pokušaj osporavanja i urušavanja institucije visokog predstavnika, kao i Ustavnog suda BiH, dio je detaljno osmišljenog plana, čiji je krajnji cilj uklanjanje svih institucija zaduženih za očuvanje mira, nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, ističe Bećirović.
Faris Kočan, profesor na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani, smatra da će naredni period biti izuzetno zanimljiv. Ukoliko dođe do otvaranja pregovora, situacija postaje jasnija. Više konkretnog posla, manje prostora za političke manevre.
- Što se tiče samih pregovora, iako je BiH ostvarila određene pomake, neki progres, sa zelenim svjetlom, ukoliko ga bude, biće veoma komplikovan. Pošto neće biti nekih instant-rezultata, znamo da će pregovarački okvir od Evropske komisije reći da im onda treba i tehnički dio, potreban je skrining svih procesa u BiH, kaže Kočan.
Ono što postaje generalni utisak jeste da je u ovom trenutku Evropa više zainteresovana za BiH u svom okrilju nego domaći lideri. Teško im je provesti reforme, jer se zna da one jako dugo traju, a pogotovo što će neminovno dovesti do implementacije onih obaveza koje mogu limitirati njihovo dosadašnje djelovanje.
- Ako ćemo biti pošteni, moramo reći da unatoč tim starim, zakovanim navikama, zapravo je Evropa veoma tolerantno prešla preko svega toga, preko njihovog autoritativnog ponašanja, isključivosti, čak i protivevropskog djelovanja i širenja evropskog skepticizma. Evropska komisija je dala zeleno svjetlo, odnosno preporuku za otpočinjanje pregovora, kaže politička analitičarka Tanja Topić.
I sam lider SNSD-a Milorad Dodik smatra da su predugo slušali Evropu i da nisu evropski aršini isti za sve zemlje.
- Dakle, ta priča kako se dešava nešto lijepo, istorijski, nije tačna. Ništa se desiti neće, jer je očigledno da imamo otvorene probleme koji se nisu riješili, a ovaj status dobijamo ranije, da se ne varamo, zato što je EU dala taj status Ukrajini i sad djeluje blesavo da ostane BiH, koja se dvadeset godina približava EU i čini sve na putu ka EU, a Ukrajina u ratu, bez jedinstvene teritorije, kaže Dodik.
Ono što se zapravo dešava je da se politička elita BiH “plaši” posljedica evropeizacije. Zakona i reformi koje su potrebne da društvo učine uljudnijim i pristojnijim. Politički prvaci su svjesni da nisu generacija političara koja će BiH uvesti u EU, tako da je takvo ponašanje prirodno stanište u kojem oni obitavaju, smatraju naši sagovornici.
- Recimo sukob interesa, korupcija, neki zakoni koji mogu radikalno promijeniti situaciju, sve je to nešto što političkim elitama ne odgovara. Znamo da je u Hrvatskoj, kada je ušla u EU, Sanader završio u zatvoru. U tom smislu postoje dileme, znaju da te reforme dugo traju, da je odgovornost veća, limitira njihovo djelovanje, jer se moraju mijenjati, smatra Kočan.
I Topić ocjenjuje da se navike naših političara teško mijenjaju. Ističe kako postoji bojazan domaće političke elite o evropskim pravilima ponašanja.
- Uvođenje reda, odnosno uspostavljanje pravne države gdje bismo svi bili jednaki pred zakonom, najveća je opasnost za sadašnje političare. Mislim da su njima upravo slučaj Sanadera i tzv. sanaderizacija bili prelomna tačka, kada su oni shvatili šta zapravo znači put u EU i kakve bi posljedice to moglo imati po njih lično, naglašava Topić.
Ozbiljan rad
Naši sagovornici smatraju da je Evropa zažmirila na mnoge antievropske stavove i postupke samo da bi BiH izvukla iz uticaja Ruske Federacije. Ipak, ukoliko se pregovori otvore, popuštanja više nema, nego se očekuje samo ozbiljan rad.
- Mislim da je ovo nastojanje entuzijazma koje gledamo iz EU zapravo povezano sa ruskom agresijom na Ukrajinu i da je to ono nastojanje EU da ovaj prostor izvuče iz ralja ruskog uticaja. Na drugoj strani vidimo tu nonšalantnost i nezainteresovanost domaćih političara, zaključuje Tanja Topić.
