Desnica jača u regionu i Evropi: "Pitanje je vremena kada će se raspasti EU i NATO"
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i predsjednički u Sjevernoj Makedoniji donijeli su jasan nastavak evropskog trenda i dodatno jačanje desnice u državama regije. No, trend jačanja stranaka centra koje sve jasnije teže desno nije očit samo u regiji već i u Evropi, pa i svijetu. Krizna vremena, smatraju analitičari, znače da građani traže zaštitu političkih snaga koje nisu lijeve i liberalne. Lokalni izbori u BiH, planirani za početak oktobra, mogli bi donijeti isti trend kao i u regiji.
Frustracije Makedonaca
- Izjavljujem da ću dužnost predsjednika Makedonije obavljati savjesno i odgovorno, poštovat ću Ustav i zakone i štitit ću suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Makedonije, poručila je tokom polaganja zakletve novoizabrana predsjednica, članica nacionalne VMRO DPMNE, Gordana Siljanovska-Davkova, namjerno izostavljajući pridjev Sjeverna, a koji je ustavni dio naziva države.
Osim prilično burnih reakcija predstavnika Grčke i Bugarske, nova predsjednica jasno je trasirala put nove vlasti - ka radikalizaciji odnosa, kako sa susjedima, tako vjerovatno i sa EU koja je, mnogi će reći, izdala ovu državu, usporavajući njen put ka Bruxellesu, iako su lijeve i liberalne opcije prethodnih godina učinile sve, pa pristale i na promjenu imena, kako bi Sjeverna Makedonija postala dio evropske porodice. Analitičari vide i druge razloge zaokreta na političkoj sceni ove zemlje.
- Isto je tu Prespanski ugovor, koji je rodio veoma velike frustracije kod etničkih Makedonaca. I treći faktor je nedostatak isporuke u strukturnim reformama, reformama javne administracije i napretku na svakodnevnim temama, smatra Petar Arsovski, politički analitičar iz Skoplja.
Ako Siljanovska-Davkova nastavi već zacrtanim putem, to će dodatno ugroziti evropsku perspektivu zemlje, smatra Arsovski. Dodaje da sve zemlje regije djeluju kao automobil u leru ostavljen na uzbrdici.
- Ako ga ne gurate, prepušten sam sebi, on klizi unazad. Nedostatak europerspektive, nedostatak zajedničke vizije je ono što gura političke elite u političku dekadentnost, populizam i nacionalizam. Desna strana političkog spektra nema problem sa populizmom. I to je razlog što će desnica uvijek dobijati. Populizam je uvijek lakši od napretka. Napredak ima političku cijenu, zaključuje naš sagovornik iz Skoplja.
Migracije, loša ekonomska situacija, te navala liberalnih ideja još su neki od razloga jačanja desnice, kako u regiji, tako i u Evropi i svijetu, stava su analitičari.
- Problem sa desničarskim talasom koji zauzima Balkan i Evropu je taj što nadire polako. Krenuo je prije 10, 15 godina i nije bio incidentalnog karaktera. Imamo situaciju da su ultradesničarske stranke, koje su nekada bile marginalne, sada ušle u mainstream, a dodatno zabrinjavaju indikacije da bi ovaj talas mogao da potraje, smatra profesor međunarodnih odnosa Jahja Muhasilović.
Upozorava Muhasilović i na posljedice ukoliko desnica i ultradesnica ovladaju političkim nebom regije, Evrope i svijeta.
- Mislim da bi bilo pitanje vremena kada će doći do raspada supranacionalnih tvorevina kao što su Evropska unija i NATO. I naravno, svakako će ova retorika populizma koji slijede dodatno antagonizirati odnose unutar evropskih država, što bi u konačnici moglo voditi i ratnim sukobima, smatra Muhasilović.
Analitičar i bivši diplomata Draško Aćimović napominje da su socijaldemokratske partije u regiji izgubile i u Crnoj Gori i u Srbiji i u Hrvatskoj, te u Sjevernoj Makedoniji. Lijeve i liberalne stranke dio su vlasti samo u BiH.
- Prema nekim istraživanjima, nezvaničnim, koja je radila jedna od stranaka u Federaciji BiH za svoje potrebe, vidi se da su očekivanja identična trendu koji je i u drugim zemljama i jačanje stranaka koje su trenutno u opoziciji u Federaciji BiH, otkriva nam Aćimović.
Razočarenje građana
Dodaje da se radi o očekivanim i najavljivanim tendencijama. Ishod svega, kaže, bit će pobjeda na evropskim izborima koji slijede nacionalnih stranaka konzervativnog centra, objedinjenih u EPP grupaciju, te stranaka desnice, odnosno nešto slično onome što su donijeli posljednji izbori za Sabor Hrvatske, gdje će okosnicu nove vlasti činiti HDZ i Domovinski pokret, podržani nekolicinom zastupnika nacionalnih manjina.
Naši sagovornici razloge za desničarski trend vide i u razočarenju građana zbog brojnih neispunjenih obećanja ljevice i liberala, te velikoj korupciji i nepotizmu.
