Današnji protesti su završeni: Ovo su zahtjevi studenata i građana upućeni bh. vlastima
Sa protesta u Sarajevu je jasnoi poručeno: "Mi smo vaša poplava"/Damir Deljo
Neformalna inicijativa građana Zenica ustaje, Antipolitički neformalni pokret slobodnomislećih građana Brčko ustaje i Grupa studenata HTP (Hoće l' ta promjena) Sarajavo zatražili su hitne i sveobuhvatne reforme u oblasti fiskalnog sektora i tržišta kapitala.
U pismu federalnom ministru finansija Toniju Kraljeviću, članovima Vlade FBiH, članovima Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH i Vladi Brčko distrikta, koje su danas potpisali učesnici protesta, upozorili su da trenutni uslovi na ekonomskom planu, izraženi kroz složenost poreske politike i nedovoljno razvijen mehanizam finansiranja, predstavljaju prepreku razvoju, a svakim danom unazađuju kvalitet života građana i perspektivu za one koji će tek ući na tržite rada.
U nastavku prenosimo pismo u cijelosti:
Obraćamo vam se kao predstavnici građana sa zahtjevom za hitnim i sveobuhvatnim reformama u oblasti fiskalnog sektora i tržišta kapitala. Trenutni uslovi na ekonomskom planu, izraženi kroz složenost poreske politike i nedovoljno razvijen mehanizam finansiranja, predstavljaju prepreku razvoju, a svakim danom unazađuje kvalitet života građana i perspektivu za one koji će tek uči na tržite rada.
1. Transparentnost i odgovornost u javnim finansijama
Predlažemo uspostavljanje strožih mehanizama transparentnosti kroz javno objavljivanje budžetskih dokumenata, revizorskih izvještaja i kriterijuma za raspodjelu sredstava. Ovaj pristup će doprinijeti boljem povjerenju građana i investitora u upravljanje javnim resursima, kao i u situacijama elementarnih nepogoda. Podsjećamo ponovo na tragediju Donje Jablanice, sporo ili nikakvo reagovanje vlasti, a pet mjeseci nakon tragedije stoje razorene i prazne kuće, nastradale niko i ne pominje, niti postoji izvještaj zašto se na vrijeme nije intervenisalo sredstvima iz budžeta za tu namjenu.
Takođe, pravedna budžetska raspodjela sredstava za socijalne kategorije kako bi sredstva došla do onih u stvarnoj potrebi, bez često namjernog administrativnog komplikovanja, morala bi biti prioritet tokom budžetskog procesa.
2. Reforma poreskog sistema
Neophodno je izvršiti reviziju postojećeg poreskog sistema kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i stvorio podsticajan ambijent za poslovanje. Uvođenjem progresivnijih poreskih mjera moguće je obezbijediti stabilniji fiskalni okvir, posebno kada je u pitanju opterećenje na rad, koje je u Federaciji BiH najveće u regionu i destimulativno djeluje na politiku zapošljavanja. Šta da rade mala preduzeća, koja hrane porodice kojima je prihod od te djelatnosti jedini vid opstanka? Danas se zatvaraju čak i prodavnice polovne robe – da li ste svjesni toga? Da li ste svjesni da se zatvaraju prodavnice u rubnim dijelovima grada i da su građani izloženi dodatnim troškovima nabavke odlaskom u grad? Na ionako nizak standard, ovo je dodatni udar. Znate li da je poskupjelo iznajmljivanje prostora i time, na sve ostala davanja državi, praktično je onemogućen rad zanatskim i uslužnim djelatnostima, između ostalog? Ko će izdržavati njihove porodice? Ovaj neuređeni sistem socijalne zaštite u kojem najmanje novca dođe do onih u stvarnoj potrebi? Do kada ćemo otvarati nove javne kuhinje i čekati donatore?
Na protestima u Zenici je bilo nekoliko hiljada ljudi /Haris Džonlić
Nemojte stvarati podjele između građana i privrede etiketiranjem i prebacivanjem odgovornosti! Mi smo na istoj strani - ne mogu svi u javnu upravu. Neko mora i u privredu i privredi se moraju obezbijediti uslovi, jer šta da činimo sa mladima koji završavaju školovanje i ulaze na tržište rada?!
3. Modernizacija regulative tržišta kapitala
Kako bi se stimulisalo finansiranje preduzeća, naročito malih i srednjih, neophodno je uskladiti zakonodavni okvir sa međunarodnim standardima. Predlaže se unaprjeđenje mehanizama zaštite investitora, olakšavanje pristupa tržištu kapitala i unaprjeđenje likvidnosti vraćanjem povjerenja u regulatora i Vladu.
Da li pratite podatak da je oko 13 milijardi neaktivnog novca u bankama? Na razvijenim finansijskim tržištima, obveznice se masovno koriste za finansiranje investicija i pokrivanje dugova. Kod nas isključivo za pokrivanje dugova javnog sektora, a ne u investicije, gdje bi se dalo prostora da se privatna štednja pretvara u investicije.
Da li znate koliko je sredstava na strani ponude upisano u registru vrijednosnih papira sa kojima se ne trguje? I koliko je velik nesrazmjer kapitala upisanog u registru vrijednosnih papira i tržišne kapitalizacije na berzi? Zašto privatne firme više neće da se registruju kao akcionarsko društvo i da trguju akcijama na berzi, već se i one postojeće pretvaraju u društva sa ograničenom odgovornosću?
Da ima povjerenja u tržište kapitala, imali bismo mnogo više investicija, samim tim i radnih mjesta i prihoda u budžetu, što bi dodatno pogodovalo da se smanji ogromno opterećenje na rad.
Efikasno funkcionisanje fiskalnog sektora i tržišta kapitala zahtijeva jačanje odgovornosti za regulaciju i nadzor. Zašto je nema?
4. Oživljavanje robnih rezervi sa presjekom stanja
Umjesto neefikasnog zaključavanje cijena, tražimo da se sagleda stanje robnih rezervi i da se neophodnim namirnicima, koje bi uključivale i svježe meso, djeluje na tržištu u cilju stabilizacije cijena.
Podsjećamo da zakon kaže da robne rezerve čine osnovni industrijski, poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, energenti, sredstva za opštu i ličnu higijenu, lijekovi i sanitetski materijal.. a da se robne rezerve mogu koristiti za: obezbjeđenje minimalnih potreba stanovništva u uslovima rata i neposredne ratne opasnosti, otklanjanje poremećaja u snabdijevanju prouzrokovanih prirodnim nepogodama i drugim vanrednim prilikama, intervencije na tržištu u uslovima poremećaja cijena i snabdjevenosti stanovništva i privrede.
Da smo imali efikasne robne rezerve, postradala domaćinstva u Donjoj Jablanici bila bi mnogo brže zbrinuta, između ostalog, a ne da to rade humanitarne organizacije umjesto onih za čiji rad izdvajamo ogromna sredstva.
Apelujemo na Vladu da ozbiljno razmotri ove zahtjeve i pokrene dijalog sa svim relevantnim akterima u cilju kreiranja održivog ekonomskog okvira, stoji u pismu.
