Danas slavimo 82 rođendan: "Novinarstvo je strast", a "Oslobođenje je zadržalo časnu ulogu"
/Damir Deljo
Prvi broj našeg Oslobođenja izašao je prije 82 godine. Štampan je u selu Donja Trnova nadomak Ugljevika. U jeku Drugog svjetskog rata, Rodoljub Čolaković odlučio je osnovati Oslobođenje i postao je prvi glavni i odgovorni urednik lista koji i danas ponosno prkosi vremenu. Nastali smo kao otpor fašizmu, prkosili ratovima, a opstajemo i danas, uz brojne pritiske. Polako ali sigurno koračamo dalje. U moru naših uvaženih saradnika/ca i prijatelja/ca, zamolili smo nekoliko njih da podijele sjećanja koja ih vežu za Oslobođenje, upute poruke ohrabrenja, ali i kritike, sve sa ciljem kako bismo sutra bili uspješniji. Zbog naših čitatelja/ki. Zbog bh. društva, ali i okruženja. Jer za sve nas, Oslobođenje nije samo puko radno mjesto.
Poruka iz Londona
Dr. Neven Anđelić sa Regent’s University London prisjetio se prvog susreta sa Oslobođenjem i prvih koraka u novinarstvu.
“Tek ušavši u tinejdžerske godine, porodica je doselila u Sarajevo iz Karlovca i jedan od prvih šokova je bila dnevna novina - Oslobođenje. Jedna strana na latinici, a druga na ćirilici, koju sam učio samo jednu godinu u hrvatskom školskom sistemu. Moram reći da mi se sviđa kada povodom jubileja Oslobođenje objavi i na ćirilici nešto.
Prvi broj Oslobođenja izašao je prije 82 godine/Arhiv Oslobođenja
Oslobođenje je 49 godina postojanja obilježilo u teškoj 1992./Arhiv Oslobođenja
- Čak je i jubilarna majica bila takva. Potom sam od pučkoškolskog čitaoca postao aktivni sudionik procesa informisanja - dostavljao sam Oslobođenje na kućna vrata rano ujutro i zarađivao neki džeparac.
- Nije dugo trajalo, da li zbog slabe plaće ili zbog ranog ustajanja, nije ni važno. Potom, već kao student, pokušavajući postati novinar, trebala mi je neka službena potvrda - objava teksta u Oslobođenju. Nekako je meni, neiskusnom dvadesetogodišnjaku, izgledalo da sam sve ostvario nakon prvog teksta u ozbiljnoj novini”, istakao je dr. Neven Anđelić.
Pisali smo o rezultatima Referenduma o nezavisnosti BiH u martu 1992./ Arhiv Oslobođenja
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, uputila nam je važnu i ohrabrujuću čestitku.
“Koračati devetom decenijom zaslužuje duboki naklon i poštovanje. Opstati, posebno u našim uslovima, turbulentnim vremenima, ratnim vremenima i to kada je politika pokorila sve što joj se našlo na putu, vrijedno je hvale. Iskrene čestitke zbog toga što ste ostali svoji, profesionalni, otvoreni i za drugačije poglede i mišljenja, čime ste dali veći doprinos demokratizaciji bh. društva nego mnogi drugi akteri koji su imali veći prostor i utjecaj”, rekla je Tanja Topić.
Nezaobilazna tradicija
Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, sumirao je desetljeća našeg djelovanja.
“Oslobođenje je hroničar naše svakodnevnice. Prvi zapis o događajima koji nas okružuju. I ma koliko to nekome izgledalo nevažno, nakon nekog vremena prelistavajući novinu svaka priča koju je Oslobođenje dalo u narod, postane važna. Ponekad i neugodna. No, to i jeste bit medija.
Naša vjerna čitateljka/Damir Deljo
- Da istražuje, opominje, kritikuje, obrazuje, usmjerava. Svjetionik u mraku, svjetlo na kraju tunela. U vremenu hiperprodukcije, kada je značaj informacije postao gotovo bezvrijedan i vrijedan pažnje onoliko koliko neki tekst ima klikova na internetu, opstajati kao novina znači više nego umijeće.
XIV Zimske olimpijske igre otvorene su u Sarajevu 8. februara 1984./Arhiv Oslobođenja
Uposlenici Oslobođenja mogu biti ponosni. Najstarija su dnevna novina, krčili su put novim pokoljenjima. Jedni su od rijetkih čiji zapisi imaju mjesto u arhivama Bosne i Hercegovine. Kao trajno svjedočenje o historiji našeg vremena. Oslobođenje su stvarali najbolji među nama. Rodoljub Čolaković, Avdo Humo, Skender Kulenović i Branko Ćopić. Raif Dizdarević je bio prvi kurir. Ivo Andrić i Meša Selimović su u novini objavljivali svoja djela. Derviš Sušić i Mak Dizdar su bili urednici.
12. jula 1995. pisali smo o Srebrenici/Arhiv Oslobođenja
Ne treba zaboraviti ni Kemala Kurspahića i Hamzu Bakšića. Novinarstvo nije posao. Strast je to donošenja vijesti. Opredjeljenje za bolje i pravednije društvo. Izbor da se posjeduje radno vrijeme. Da si kao novinar uvijek na usluzi čitateljima. Željom da se tačna i provjerena informacije dostavi, pa i u momentima rata kada je središte novine u plam enu. Odnosno, voljom za nezavisnom i demokratskom državom. Stalnim uspjesima, no da i u budućnosti djelujete kao nezaobilazna bosanskohercegovačka tradicija o kojoj bi negdje država obavezno brinula, Oslobođenju od srca želim sretan rođendan”, poručio je Edvin Kanka Ćudić.
Časna uloga
A poruke ohrabrenja stigle su i iz susjedne nam Srbije.
“Kao sarajevski student sam pratio Oslobođenje i u ona vremena nekadašnje Jugoslavije. Oslobođenje je bilo i tada jedno od vodećih dnevnih listova u Jugoslaviji.
Oslobođenje čitaju sve generacije/Damir Deljo
- Ono je posebnu ulogu igralo i za vreme rata. Za vreme rata je izgorela zgrada ove novinske kuće, ali je list nastavio da izlazi i da obaveštava građane o svemu šta se dešava. Neki brojevi su dopirali i van Sarajeva, tako da je i u to vreme zadržalo objektivnost.
- U današnje vreme je jako važna uloga Oslobođenja, jer su mnogi listovi - ja mogu da napravim i paralelu sa Srbijom - potpali pod uticaj vlasti, ustvari pod kontrolu vlasti i šalju poruke populizma, nacionalizma, pa čak i profašističke poruke. Za razliku od takvih glasila, Oslobođenje je zadržalo časnu ulogu koju je igralo 82 godine.
Na proslavi 75. rođendana okupio se veliki broj ljudi/wArhiv Oslobođenja
Jedan je od svetionika dnevnog novinarstva, jer je list koji se suprotstavlja tendencijama populizma, nacionalizma, list koji je građanske orijentacije i koji stvara pravu atmosferu kakva bi trebala da vlada u multietničkoj Bosni i Hercegovini, gde građane pokušavaju da zavlade nacionalni lideri. Želim da još dugo, dugo izlazite na dobrobit novinarstva i građana koji vas prate, vaših čitalaca, jer nema puno glasila takvog karaktera u našem regionu koji je sav uzavreo i koji je sada preplavljen nacionalizmom”, istakao je Aleksandar Popov, počasni građanin Grada Sarajeva i direktor novosadskog Centra za regionalizam.
Čitatelj Oslobođenja/Damir Deljo
U ime naše redakcije, upućujemo zahvalu svim našim čitateljima/kama, ali i vječnim kritičarima/kama. Zahvaljujemo i saradnicima/ama i prijateljima/cama naše kuće. Jer, bez svih vas, ne bi bilo nas. U duhu antifašizma u kojem smo i osnovani, obećavamo da ćemo nastaviti raditi za sve građane/ke. Nastavit ćemo koračati stazama otpora zlu. Stazama borbe za pravednije društvo, jednakost i istinu.
