Danas je Svjetski dan Alzheimerove bolesti: Zaštitite sebe i bližnje uz ove preporuke
Dr. Elvedina Žiga/ZZJZ FBiH
Svakog 21. septembra, obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti, koju je početkom 20-og vijeka otkrio njemački psihijatar i neuropatolog dr. Alois Alzheimer. U svijetu je od ove bolesti oboljelo preko 55 miliona ljudi, a svake 3 sekunde pojavljuje se novi slučaj.
Alzheimerova bolest nastaje najčešće u dobi iznad 65 godina i nepoznatog je uzroka.
Odlikuje se nagomilavanjem tau proteina i beta amiloida u mozgu, što dovodi do oštećenja i postepenog propadanja moždanih nervnih ćelija (neurona), ključnih za sve ljudske aktivnosti. Prvi neuroni koji bivaju oštećeni nalaze se u dijelovima mozga odgovornim za pamćenje, jezik i razumijevanje jezika, pažnju, rasuđivanje i orijentaciju zbog čega su prvi simptomi Alzheimerove bolesti obično problemi s tim funkcijama (kognitivni problemi).
Također, mogu nastati promjene u raspoloženju, ličnosti ili ponašanju, kao što su apatija, zbunjenost te pojačana sumnjičavost i strah.
Širenjem promjena u mozgu, kod teškog oblika, bolesnici ne mogu hodati, samostalno se hraniti ili obavljati bilo koje druge svakodnevne aktivnosti te mogu postati i inkontinentni, tj. izgubiti kontrolu nad mokrenjem i defekacijom. U ovoj fazi potpuno je izgubljeno kratkoročno i dugoročno pamćenje, kod nekih se javljaju i poteškoće s gutanjem, veći rizik od pothranjenosti, upale pluća (naročito zbog aspiracije) te nastanka dekubitusa. Pacijenti u potpunosti ovise o drugima te se obično smještaju u specijalizirane ustanove.
Rizikofaktori za nastanak Alzheimerove bolesti mogu se podijeliti na promjenljive i nepromjenljive.
Nepromjenljivi (oni na koje ne možemo uticati) su:
- Dob – najjači pojedinačni rizik (rizik raste značajno nakon 65. godine),
- Nasljedni faktori,
- Pol – žene imaju nešto veći rizik (djelomično zbog dužeg životnog vijeka),
- Porodična anamneza demencije – važno naročito ako su roditelji ili braća/sestre oboljeli.
Promjenljivi rizikofaktori (oni na koje se može uticati) su:
- Socijalni - socijalna izolacija, usamljenost
- Kognitivni - nedostatak mentalne aktivnosti i angažmana (npr. čitanje, učenje, društvene aktivnosti)
- Zdravstveni - kardiovaskularni rizici - hipertenzijja, koronarna bolest srca; dijabetes; hiperlipidemija; gojaznost; moždani udar i druga cerebrovaskularna oboljenja; povrede glave; depresija; senzorni gubici, naročito gubitak sluha (povezan s većim rizikom od demencije)
- Faktori životnog stila - fizička neaktivnost, nezdrava ishrana (npr. visok unos zasićenih masti i šećera, manjak omega-3 masnih kiselina i povrća), pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nedovoljno sna i poremećaji spavanja
Nažalost, Alzheimerova bolest je još uvijek neizlječiva ali postojeći standardni lijekovi usporavaju njeno napredovanje, uz individualiziranu primjenu nefarmakoloških metoda kao što su tjelesne vježbe, radna terapija, muzikoterapija i grupna terapija.
S obzirom da je dejstvo lijekova efikasnije kod osoba sa blagom Alzheimerovom bolešću, veoma je važno na vrijeme prepoznati rane znakove i uspostaviti dijagnozu.
Rani znakovi Alzheimerove bolesti su:
- Poteškoće u pamćenju, gubitak sjećanja za nedavne događaje,
- Poremećaj mišljenja (nerazumijevanje pojmova),
- Poteškoće u obavljanju do tada poznatih zadataka,
- Poteškoće u govoru (traženje riječi, zamjena sa neadekvatnim), pisanju i čitanju,
- Osamljivanje, povlačenje iz društvenih aktivnosti,
- Gubitak orijentacije u vremenu i prostoru,
- Učestalo gubljenje i zametanje stvari,
- Promjene u ponašanju i raspoloženju.
Iako ne postoji dokazana metoda za sprječavanje Alzheimerove bolesti, postoje načini kojima se postiže smanjenje rizika:
- Kontrolišite visok krvni pritisak.
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
- Kontrolišite nivo šećera u krvi, razgovarajte sa svojim ljekarom o tome kako smanjiti rizik od dijabetesa ili bolje upravljati dijabetesom.
- Prestanite pušiti.
- Osigurajte dovoljno kvalitetnog sna. Potražite tretman za poremećaj spavanja, ukoliko ga imate.
- Zdravo se hranite sa naglaskom na voće, povrće, integralne žitarice, ribu, piletinu, orašaste plodove, mahunarke i zdrave masnoće poput maslinovog ulja, a ograničite zasićene masnoće, crveno meso i šećer.
- Ostanite mentalno, fizički i društveno aktivni.
- Brinite o svom mentalnom i fizičkom zdravlju i potražite pomoć ukoliko imate zdravstvenih tegoba.
- Čuvajte svoj sluh i liječite probleme sa sluhom; koristite slušni aparat ako je potreban.
- Izbjegavajte povrede glave (npr. koristite sigurnosni pojas, nosite kacigu prilikom bavljenja sportom i spriječite padove u svom domu smanjenjem nereda i poboljšanjem rasvjete).
Pravilnim odnosom prema životnim navikama i brigom o svom zdravlju smanjujemo i rizik od nastanka Alzheimerove bolesti.
