Da li izuzeće od neradne nedjelje pravi ikakvu razliku u prihodima?

Ko govori istinu, a ko frizira podatke, pitanje je na koje je teško dati tačan odgovor. Da li je Federacija BiH u gubicima zbog neradne nedjelje i zašto veliki broj gradova i općina traži da se izuzmu iz ove Vladine odluke? Zadnji među njima je Grad Visoko.

Gradsko vijeće Visoko donijelo je odluku na sjednici održanoj 27. februara kojom predlaže Vladi FBiH izuzeće trgovačkih objekata u ovom mjestu od odredbi koje propisuju neradnu nedjelju. Iz većine kantona u Federaciji BiH tvrde da se u turističkoj sezoni mnogo gubi zbog neradnih nedjelja.

Manipulisanje pojedinima

S druge strane, Ministarstvo trgovine FBiH i Porezna uprava FBiH imaju drugačije podatke, kažu da je zabilježen rast prometa u maloprodaji u trgovini.

Od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine, ukupan fiskalizovani promet ostvaren u sektoru maloprodaje u FBiH iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je godinu kasnije, nakon primjene odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos povećan na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalni rast od 67,2 miliona maraka.

Iako su se u javnosti pojavila različita tumačenja podataka, gdje se za pojedine opštine iznose negativni podaci bez navođenja izvora, federalni ministar trgovine Amir Hasičević kaže da su podaci Porezne uprave FBiH precizni i da su rađene analize prometa po izdatim fiskalnim računima i za ukupan promet i veleprodaju i maloprodaju, te da Porezna uprava ima podatke o prometovanju svakog poslovnog subjekta.

- Želim da potcrtam da podaci potvrđuju da nije došlo do pada prometa ni drastičnog otpuštanja radnika u trgovini. S druge strane, imali smo podršku šire javnosti da radnicima u trgovini treba taj dan odmora, kako bi mogli kao i ostali provoditi to vrijeme sa svojom djecom i porodicom, jer je to dan kada ni škole ne rade ni mnoge druge institucije. Dakle, složili smo se da je socijalna osjetljivost i zadovoljstvo radnika važnije od profita i sada imamo pojedince koji zagovaraju povratak na staro, manipulišu podacima i iznose neprovjerene podatke, kaže nam federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UIOBiH, za Oslobođenje ističe da nadležne u Ministarstvu treba pitati zašto ponovo šute za Orašje koje je, vjerovatno, samo napravilo višak veći od tih 67 miliona KM koje Ministarstvo spominje, jer je samo u decembru prošle godine imalo 32 miliona KM veći promet u odnosu na decembar 2023, a Federacija ukupno 20 miliona KM. Dakle, po toj matematici, vjerovatno je Federacija opet u minusu, jer Orašje kao izuzeto iz neradne nedjelje pravi “taj mizerni višak od 67 miliona”.

- Prošli put sam im iznosio podatak da je u decembru, kada je u Federaciji BiH bilo minus 0,25 posto bez Orašja, Republika Srpska imala porast prometa u maloprodaji 9,4 posto. Dakle, vrlo jasno se vidi da je FBiH u minusu, a RS u plusu i nema nijednog parametra zbog kojeg bi prodaja u RS-u bila povećana izuzev prelaska potrošača iz Federacije. I treće, trebaju nam pokazati koliku su imali prodaju prošle godine u isto vrijeme i vidjeće da su ljudi manje potrošili ove godine iako su plate porasle. Do kraja prvog kvartala, kad se slože podaci, napraviću im analizu koliko je tačno izgubljeno u maloprodaji, koliko je maloprodajna privreda izgubila marže i koliko su potrošači iz Federacije, umjesto u budžet ovog entiteta, uplatili u budžet RS-a, zaključio je Krnjić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe za Oslobođenje da jedino vlast kategorički tvrdi da nema gubitaka i to pokušava dokazati “tako očiglednim, lažnim prikazivanjem podataka da je već predmet ismijavanja”.

Manje zlo

- Porezna uprava podatke može prikazati na različite načine, pa zavisno koji se oblik podataka gleda, mogu se izvući pogrešni (kakve vlast prikazuje) ili ispravni (kakvi su već dostupni u medijima). Jedino razumno rješenje je bilo primjena propisa koje smo već imali - slobodan izbor za sve objekte hoće li raditi nedjeljom ili ne, striktna primjena propisa o radu i prava radnika na slobodne dane i duple dnevnice ako rade danima poput nedjelje koji bi trebali biti slobodni. I uz to se moglo naći neko kombinovano rješenje s određenim brojem radnih nedjelja u godini, kao sada u Hrvatskoj. I to je loše i pogrešno, ali makar je manje zlo od ovoga što sada imamo. Nažalost, umjesto da vlasti rješavaju stvarne probleme i primjenjuju propise koji postoje, često se odlučuju na promjene koje imaju samo populističke i prividne pozitivne, a stvarno negativne efekte, zaključuje Gavran.