Da li će se Dodik (opet) izvući: Šta može odlučiti Ustavni sud BIH

U Istočnom Sarajevu, 24. aprila 2025. godine, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik svečano je otvorio zgradu Rektorata i Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu/Damir Deljo

Pravni tim Dodika spreman je ići do Strasbourga/Damir Deljo

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas na vanrednoj plenarnoj sjednici odlučuje o apelacijama koje je podnio pravni tim Milorada Dodika. Razmatrat će se apelacije protiv presuda Suda BiH od 26. februara i 12. juna (prvostepena i pravosnažna), protiv rješenja Suda BiH od 18. augusta kojim je odbijena žalba na odluku CIK-a i protiv same odluke CIK-a BiH od 6. augusta kojom je utvrđen prestanak mandata predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Mogući ishodi

Podsjećamo, Dodik je presudom Suda BiH osuđen na kaznu zatvora od godinu i zabranu vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina. Pravne posljedice, po sili zakona, uključuju i zabranu obavljanja svih političkih funkcija šest godina. Zatvorsku kaznu Dodik je otkupio uplativši Sudu BiH 36.500 KM.

Prof. dr. Milan Blagojević, pravni stručnjak, ranije je za Fenu rekao da će Ustavni sud BiH usvojiti Dodikovu apelaciju koja se tiče presude, ali uz obrazloženje da “Dodik nije imao pravično suđenje”.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Jasno je da pojedinac ne može svojom odlukom da mijenja zakone, ustav..., smatra Selak

- A poslije takve odluke Ustavnog suda BiH, otpada osnov za raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a, kao i osnov za prestanak njegovog mandata na funkciji predsjednika, objasnio je prof. dr. Blagojević.

Goran Selak, ministar pravde RS-a u Vladi Save Minića (kojeg je za mandatara predložio Dodik nakon odluke CIK-a BiH, op. a), jučer je poručio da će, “ako bude pravnika i pravne struke u Ustavnom sudu BiH, apelacija biti usvojena”.

Dr. Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Burchu, ističe da Ustavni sud BiH može apelaciju odbijati potpuno, usvojiti djelimično ili usvojiti potpuno.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Ukoliko apelaciju protiv presuda Suda BiH potpuno odbije, Dodik ostaje osuđen, a odluka CIK-a o oduzimanju mandata ostaje na snazi, ističe dr. Trlin.

U slučaju djelimično usvojene apelacije, ističe naš sagovornik, moguće su dvije varijante. U prvoj, naglašava, utvrđuje se da li je Dodiku povrijeđeno jedno ili više ljudskih prava, a ukoliko Ustavni sud smatra da su povrede bile u manjoj mjeri i nisu bile odlučujuće za konačni ishod postupka, presuda Suda BiH i odluka CIK-a ostaju na snazi. U oba navedena slučaja, Dodik može podnijeti apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

- U drugoj varijanti, Ustavni sud BiH može vratiti predmet Sudu BiH ako se ustanovi da su povrede ljudskih prava velike i da ih USBiH ne može samostalno otkloniti. U tom slučaju, USBiH će odrediti u koju fazu se predmet vraća i dati smjernice, govori dr. Trlin.

Povratak na funkciju

Dodaje da potpuno usvojena apelacija poništava osuđujuću presudu u cjelini.

- Dodik se vraća na funkciju predsjednika RS-a i prijevremeni izbori se ne provode, ističe dr. Trlin.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ako apelacija bude potpuno usvojena, presuda pada.

- Prestanak mandata se prekida, ako osnova prestane postojati i Dodik se vraća na funkciju. To bi se dogodilo automatski ili po zahtjevu njegovog pravnog tima, ističe dr. Trlin.

Ako apelacija bude djelimično usvojena i ako Ustavni sud BiH vrati predmet Sudu BiH, dr. Trlin smatra da bi se Dodik mogao vratiti na funkciju predsjednika RS-a do konačne odluke Suda BiH.