Da li će ovo "proći"? - Kako bi 9. januar trebao biti obilježen u FBiH
Čeka se odluka Vlade FBiH/Vlada FBiH
U decembru prošle godine Udruženje žrtava i svjedoka genocida kao i Udruženje Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa" su uputili zajednički prijedlog da se 9. januar proglasi danom žalosti u FBiH. Prijedlog je upućen svim vladama u FBiH, odnosno entitetskoj i svim kantonalnim vladama.
Iz kabineta premijera FBiH Nermina Nikšića prijedlog je proslijeđen resornim ministarstvima za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i za rad i socijalnu politiku.
Na adrese spomenutih udruženja stigao je odgovor ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžada Lokmića u kojem je navedeno kako je ovo ministarstvo sagralsno sa prijedlogom.
Da bi 9. januar bio proglašen danom žalosti potrebno je još da Vlada FBiH to formalizuje donošenjem odgovarajuće odluke.
Inače, u obrazloženju prijedloga je između ostalog navedeno kako je Haški tribunal, kojeg su osnovale UN, presudio da su protiv Bih pokrenuta dva udružena zločinačka poduhvata, kao i međunarodni karakter sukoba u našoj zemlji, te brojni ratni zločini, uključujući i zločin genocida koji je počinjen u Srebrenici.
Saglasnost Ministarstva za pitanja boraca i invalida Odbrambeno-oslobodilačkog rata/
- Realizacija UZP-a započela je 9. januara 1992. godine proglašenjem "države srpskog naroda" u BiH, što je bio uvod u planove razbijanja BiH, praćene zločinima nezabilježenim od Drugog svjetskog rata, navodi se, između ostalog u obrazloženju.
Također, podsjećaju da je Ustavni sud BiH dan RS-a, koji se obilježava 9. januara, proglasio neustavnim, jer diskriminira pripadnike svih naroda koji nisu Srbi, odnosno srpski narod stavlja u nadređeni položaj ostalim narodima u BiH.
- Svi građani BiH su 9. januara 1992. godine, bez obzira na bilo koju pripadnost, postali žrtve takve politike, a 9. januar simbolizira najmračnija sjećanja svih žrtava. Naslijeđe ovih datuma vidljivo je kroz djelovanje sudova i institucija UN-a i EU-a, koje su formirale MKSJ zbog ugrožavanja mira u svijetu. Svojim odlukama i rezolucijama jasno su naglašavali i naglašavaju obim i odgovornost za zločine u BiH. Rezolucija UN-a o Srebrenici predstavlja posljednji i najvažniji primjer djelovanja međunarodne zajednice.
