Da je Nobilo biti lako, Nobilo bi bio svako: Kako Dodikov savjetnik iz Hrvatske pokušava "prevariti" Sud BiH?

Anto Nobilo, advokat iz Hrvatske i pravni savjetnik Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a, u procesu koji se vodi pred Sudom Bosne i Hercegovine, u više je navrata imao potrebu javno istupati u odbrani svog klijenta. Tako je izjavio da su izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt, “ako se zanemari njegova upitna uloga kao zakonodavca, stupile na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku BiH, odnosno 8. jula”, dok je Dodik navodno inkriminisane ukaze potpisao 7. jula, što znači da u vrijeme potpisivanja ukaza Schmidtov “sporni” zakon nije bio na snazi.

Ustvrdio je da se, čak i ako se zanemari upitna uloga visokog predstavnika kao zakonodavca, svaki zakon u BiH mora objaviti u Službenom glasniku.

Upozorenje

Podsjećamo, Milorada Dodika i Miloša Lukića, v. d. direktora Službenog glasnika RS-a, Tužilaštvo BiH tereti za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH. Državni Sud je optužnicu potvrdio nakon što je Narodna skupština RS-a 27. juna 2023. usvojila dva sporna zakona (neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH), koje je po redovnoj zakonodavnoj proceduri Dodik potpisao, te su objavljeni u Službenom glasniku RS-a.

- Nobilo je izjavio “da je advokat biti lako, bio bi to svatko”. U pravu je. Za tu profesiju je često potrebna i sposobnost da se značenje sasvim jednostavnih koncepta preokrene kako bi oni izgledali mnogo komplikovanije. U ovom slučaju, Nobilo je uzeo načelo upoznatosti sa zakonskom normom ili zakonom i zakomplikovao ga do te mjere kako bi time implicirao da jedan počinilac krivičnog djela, koji zna da je novi krivični zakon donesen, može izvršavati krivična djela cijelu sedmicu, dok čeka da štamparije Službenog glasnika završe svoj posao, kažu u analizi za naš list pravni eksperti.

Dodaju da je svrha potrebe za objavljivanjem zakona prije početka njihove primjene da se ljudi obavijeste da će određeni vidovi ponašanja ubuduće biti zabranjeni i eventualno sankcionirani.

- Time se ljudima pruža mogućnost da svoje ponašanje promijene kako bi izbjegli kršenje novog zakona. Objavljivanje novih zakona štampanjem na papiru je stotinama godina bio najbolji način da se javnost obavijesti o njihovom donošenju. To više nije istina. Zakoni su sada mnogo dostupniji javnosti, gotovo odmah po njihovom objavljivanju na internetu. Nobilo tvrdi da ili 1) njegov klijent nije znao za dopunu i izmjenu Zakona od visokog predstavnika kada je bila objavljena, što je apsurdno; ili 2) da bi njegov klijent mogao prekršiti novi zakon, mada zna za njega, i to zbog čisto tehničkih razloga. On se zalaže za uvođenje sedmice tokom koje je kriminalcima dopušteno da izvršavaju zločine, ističu eksperti.

Podsjećaju kako je Dodikov pravni savjetnik kazao da su izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, donesene odlukom visokog predstavnika, “stupile na snagu 8. jula, dan nakon što su objavljene u Službenom glasniku BiH, a da je Dodik navedeni ukaz potpisao 7. jula, uz obrazloženje da on nije prekršio zakon, jer zakon u to vrijeme nije bio na snazi”.

Nobilo je poručio i kako “pitanje dana stupanja na snagu svakog zakona u BiH regulišu Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, čl. 21. st. 2 i 4 koja glase: Propis, u smislu ustavnih principa, stupa na snagu nakon isteka određenog roka nakon objavljivanja i tako mora biti označeno. U slučaju zakona, to je period od osam dana, ali nikada prije jednog dana od dana objavljivanja (...)”. Stoga zaključuje da se svaki zakon u BiH mora objaviti u Službenom glasniku i tek tada minimum slijedećeg dana stupa na snagu.

Bedemi sigurnosti

- Odlukom visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koja je stupila na snagu odmah - 1. jula 2023, predviđa se sljedeće: Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke stupa na snagu kao što je predviđeno u članu 4. tog zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova. Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, koji je sastavni dio ove odluke, jasno je propisano u članu 4. (Stupanje na snagu) sljedeće: Ovaj zakon stupa na snagu 2. jula 2023. godine, objavljuje se na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika, te se odmah objavljuje u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, napominju eksperti.

Dakle, u skladu s odlukom visokog predstavnika kojom se 1. jula 2023. donosi Zakon o izmjenama i dopunama KZBiH, on je stupio na snagu narednog dana - 2. jula. Ova odluka objavljena je na internetskoj stranici OHR-a 1. jula. Shodno tome, kada je Dodik 7. jula potpisao navedeni ukaz, Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona je već bio na snazi i uredno je bio objavljen na internetskoj stranici OHR-a.

- Što se tiče činjenice da advokat Nobilo spominje Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, važno je napomenuti da je namjena tih pravila da se njima daju smjernice, ali da ona nikada ne mogu imati prednost u odnosu na ili poništiti ono što je predviđeno zakonom ili ustavom. U ovom slučaju i Zakon i Ustav predviđaju drugačije od tih smjernica. Ustavom BiH se ne propisuje da se odluke Parlamentarne skupštine BiH objavljuju u Službenom glasniku BiH kako bi stupile na snagu, nego da “neće stupati na snagu prije objavljivanja” (IV.3.h). Odlukom visokog predstavnika i Zakonom o izmjenama i dopunama KZBiH koji je donio visoki predstavnik jasno je predviđeno kada će zakon stupiti na snagu i prethodno su objavljeni na službenoj internetskoj stranici OHR-a, analiziraju eksperti.

Primjećuju kako Dodikov savjetnik “izgleda, ipak, predlaže da Sud BiH treba razmotriti pitanje stupanja na snagu odluke visokog predstavnika”.

- S tim u vezi, važno je podsjetiti da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojenih u skladu s Poglavljem 7 Povelje UN-a i da ni ovlaštenja niti vršenje tih ovlaštenja ne podliježu razmatranju od sudova ili bilo kojeg drugog organa u BiH. Vrijeme stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine određeno je odlukom visokog predstavnika i neupitno se direktno odnosi na način na koji je visoki predstavnik vršio ovlaštenja djelujući u okviru mandata za provođenje Općeg okvirnog sporazuma za mir, naglašava se u analizi.

Pravni eksperti upozoravaju i da bi ovlaštenje visokog predstavnika da donosi obavezujuće odluke u vezi s provedbom mira u Bosni i Hercegovini, kao provedbena mjera prema Poglavlju VII Povelje UN-a, bilo ozbiljno ugroženo ako bi zavisilo od dobre volje domaćih vlasti da takve odluke objave u svojim službenim glasnicima, budući da bi to narušilo svrhu i prirodu ovlaštenja koja su visokom predstavniku povjerena.

Advokat Anto Nobilo pozvao se i na međunarodno pravo, kako bi svoje pravne argumente potkrijepio.

“Venecijanska komisija je još 2005. dala nekoliko vrlo kvalitetnih stavova, među kojima i sljedeći: ‘Pravna sigurnost uključuje dostupnost zakona. Zakon mora biti siguran, predvidljiv i lako razumljiv. Osnovna načela kao što su nullum crimen sine lege/nulla poena sine lege ili neretroaktivnost kaznenog zakona bedemi su pravne sigurnosti’”, rekao je Dodikov savjetnik.

Pravni stručnjaci napominju da kod definisanja pojma zakonitosti, Konvencija o zaštiti ljudskih prava u članovima od 8. do 11. definiše kvalitetne pretpostavke samog zakona, pogotovo pretpostavku dostupnosti i predvidljivosti.

Opšta dostupnost

“U pogledu dostupnosti, Evropski sud za ljudska prava provjerava je li krivični zakon na kojem se temeljila osporena osuđujuća presuda bio u dovoljnoj mjeri dostupan podnositelju zahtjeva, to jest, je li bio javno objavljen (u pogledu dostupnosti domaće sudske prakse o tumačenju nekog članka zakona, vidi Kokkinakis protiv Grčke, stavak 40. i G. protiv Francuske, stavak 25.). Djelovanje visokog predstavnika, kao stranog faktora koji donosi zakone, i čiji se zakon onda inkomponira u pravni sistem BiH, analogijom se može podvesti pod slijedeći stav ESLJP-a: Kada se osuđujuća presuda isključivo temelji na međunarodnom ugovoru koji je ratificirala tužena država, Sud može provjeriti je li taj ugovor uključen u domaće pravo i pojavljuje li se u službenoj publikaciji (u pogledu Vodič kroz članak 7. Konvencije – Nema kazne bez zakona Evropski sud za ljudska prava 12/25 Zadnje ažuriranje: 31. 8. 2018. Ženevskih konvencija, vidi Korbely protiv Mađarske [VV], stavci 74-75.). Dakle, i ESLJP i Ustavni sud BiH predviđaju mogućnost vanjske intervencije u pravni sistem države. U jednom slučaju to je međunarodni ugovor, a u drugom slučaju akt visokog predstavnika”, pojašnjavaju eksperti.

Dodaju da po načelu dostupnosti ti vanjski akti trebaju biti uključeni u domaće pravo.

“Evropski sud za ljudska prava smatra da se međunarodni ugovori koji sadrže opis i kaznu krivičnog djela trebaju uključiti u domaće pravo i objaviti u službenoj publikaciji, što je u konkretnom slučaju Službeni glasnik BiH. Analogijom se ovaj stav može primijeniti i u slučaju ‘Schmidtovog’ Krivičnog zakona. Dakle, ako se svi zakoni oduvijek u BiH objavljuju u Službenom glasniku i nigdje drugo, onda je razumno zaključiti, uvažavajući istaknute principe dostupnosti i predvidljivosti, kao i činjenice da je ‘Schmidtov’ zakon zaista objavljen 7. 7. 2023. u Službenom glasniku, da je zakon stupio najranije dan nakon što je Milorad Dodik potpisao inkriminirani ukaz. Kao što vidite, ‘da je advokat biti lako, bio bi to svatko’”, poručuju eksperti.

Ocjenjuju da, prema međunarodnom pravu (čija su opća načela, prema Ustavu BiH, sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i njenih entiteta), uslov za stupanje na snagu zakonâ nije objavljivanje u službenom glasniku, nego opšta javna dostupnost njegovih odredbi.

“Dakle, istinsko pravno pitanje nije da li je zakon objavljen u Službenom glasniku, nego da li je bio u dovoljnoj mjeri dostupan optuženom. Ponovo, zakon koji je donio visoki predstavnik objavljen je na internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i o njemu su opširno izvještavali mediji širom BiH, pa je stoga i bio u potpunosti dostupan. Dodik je 2. jula istakao da će Republika Srpska nastaviti svojim putem, dodajući da će on kao predsjednik RS-a potpisati zakone koje je nedavno usvojila Narodna skupština Republike Srpske uprkos odlukama visokog predstavnika. Gospodin Dodik je izjavio: ‘Znam da su smislili da me skembaju i strpaju u zatvor. Kada potpišem ukaz o ovim zakonima, oni će to tretirati kao kršenje odluka visokog predstavnika, koji nije visoki predstavnik, i mene će procesuirati pred Sudom i Tužilaštvom BiH. Vidjećemo. Mislim da će Republika Srpska uskoro donijeti zakon o zabrani djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji Republike Srpske’. Ovaj zakon mu je stoga zasigurno bio u potpunosti dostupan mnogo prije 7. jula, datuma kada je odlučio da potpiše navedeni ukaz”, konstatuju eksperti, te se osvrću na obaveze država članica.

Poruke s Kozare

“Što se tiče izraza ‘u skladu sa zakonom’ i ‘propisano zakonom’, koji se pojavljuju u članovima 8. do 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima, jasno je da ne postoji obaveza država članica da objavljuju zakone u službenim glasnicima, nego je umjesto toga Evropski sud pojasnio da Konvencija ne sadrži nikakve posebne zahtjeve u pogledu stepena javnosti koji se treba pripisati određenoj zakonskoj odredbi (Špaček, s.r.o., protiv Češke Republike ili NIT S.R.L. protiv Republike Moldavije). Pored toga, Evropski sud je pojasnio da se pojam zakon u smislu Evropske konvencije o ljudskim pravima ne treba shvatiti u njegovom formalnom smislu, te da on podrazumijeva ne samo statutarno pravo već i sudsku praksu. Dakle, pravila običajnog prava bi u načelu mogla zadovoljiti zakonom propisani dio testa (Sunday Times protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 1979. ili Sanoma Uitgevers B.V. protiv Holandije, 2010)”, navodi se u analizi.

Podsjetimo da je Milorad Dodik, dan nakon odluke Christiana Schmidta, na Kozari pred novinarima govorio 55 minuta.

- Po onom što nam se juče desilo i što se dešava u Ustavnom sudu, mi smo kolonija. Narodna skupština neće moći prihvatiti odluke koje je na ovaj način donio bilo ko, rekao je Dodik.

Eksperti međunarodnog prava ističu kako je od koristi imati u vidu i to da se Ustavom BiH propisuje da će se entiteti i sve njihove administrativne jedinice u potpunosti pridržavati Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija države, a ne obrnuto.

Suđenja Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću nastavljaju se u Sudu BiH 6. marta.