Ćudić: Priča o zločinima na Kazanima je na margini, suočavanje s prošlošću sve manje prioritet društvu u kojem živimo

Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici, u saradnji sa TPO Fondacijom iz Sarajeva, od akademske 2021/2022. realizuje projekat “Kultura sjećanja – suočavanje sa ratnom prošlošću”. U okviru ovogodišnjih projektnih aktivnosti sutra su u Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu planirane dvije radionice koje će voditi mirovna aktivistica Amra Pandžo i koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić.

Osim dvije radionice koje se bave temama opsade Sarajeva i ratnih zločina počinjenih tokom opsade, planirana je i posjeta memorijalnom kompleksu Tunel spasa, te posjeta spomeniku ubijenoj djeci Sarajeva. Posebna pažnja bit će usmjerena i na ulogu žena tokom opsade Sarajeva i njihov doprinos u svakodnevnoj borbi za život.

Na radionici koju vodi Ćudić, studenti/ce će biti u prilici učiti o procesu suočavanja sa prošlošću kroz primjer odnosa spram svirepih ubistava građana/ki Sarajeva koje su počinili pripadnici Desete brdske brigade Armije RBiH pod komandom Mušana Topalovića Cace.

- S obzirom na to da je suočavanje s prošlošću svakim danom sve manje prioritet društvu u kojem živimo, iako nam je prijeko potrebno, priča o zločinima na Kazanima je na margini, kao i većina tema koje se tiču komemorisanja manjina u zajednici. Svaki razgovor o ovom zločinu je put ka našoj svjetlijoj budućnosti. Nada da će buduće generacije imati više osjećaja, potrebe i empatije za suočavanje s prošlošću od današnjih generacija. A kome to onda govoriti ako ne studentima/cama? Ako o ovakvim temama pristupamo na edukativni način, gdje učimo o jasnim i utvrđenim činjenicama, onda će biti manje prostora za političke manipulacije i kreiranje lažnih narativa, ističe Ćudić za naš list.

Objašnjava da demokratska društva počivaju na poštivanju manjina.

- Kakav nam je odnos prema njima, pokazatelj je naše zrelosti. Zato je suočavanje s prošlošću važno za svako postkonfliktno društvo, poručuje Ćudić.