CNN o Dodiku - BiH bi uskoro mogla saznati odgovor na pitanje: "Šta ako odbijem?"

Pravomoćna presuda predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku bila je tema analize američkog CNN-a, koji ga je opisao kao "čovjeka ruskog predsjednika Vladimira Putina".

- Kada su bosanske izborne vlasti Miloradu Dodiku oduzele funkciju predsjednika entiteta s većinskim srpskim stanovništvom, Republike Srpske, on se potrudio da djeluje kao da ga to ne pogađa. Umjesto toga, podjeljivi nacionalista koji negira genocid iznio je vlastiti izazov institucijama koje ga pokušavaju svrgnuti. Pitao se šta ako odbije. Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla saznati odgovor, piše CNN na početku analize.

CNN u tekstu podsjeća da je Dodik "ključni saveznik Vladimira Putina", uz napomenu da je "na ili blizu vlasti od 2006. godine".

Podsjećaju da je u februaru osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, a prošle sedmice apelacioni sud potvrdio mu je kaznu od godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcija. Iako je izbjegao zatvor plativši novčanu kaznu, Centralna izborna komisija BiH odlučila je primijeniti zakon koji automatski uklanja s funkcije svakog zvaničnika osuđenog na više od šest mjeseci zatvora.

CNN naglašava da je Dodik, ohrabren podrškom svojih neliberalnih saveznika i slabom reakcijom Evropske unije, pojačao sukob s državnim institucijama. Ipak, iznenadila ih je, navode, brzina kojom su vlasti počele provoditi sudsku odluku.

Britanska baronica Arminika Helić za CNN je izjavila: "Od 2006. godine Dodik je dao sve od sebe da oslabi bosanske institucije i iznutra isprazni državu. Ne mislim da je očekivao, nakon svih svojih prijetnji i galame, da bi mu iko mogao osporiti poziciju. Ostaje pitanje hoće li otići tiho ili će se boriti."

U analizi je istaknuta i reakcija Ambasade Rusije u BiH, koja je zaprijetila raspadom države zbog Dodikovog slučaja.

Podsjetili su i na njegov dolazak na vlast uz podršku SAD-a i drugih zapadnih zemalja.

Kada je Dodik prvi put preuzeo vlast, zapadni diplomati su bili oduševljeni. Nakon krvoprolića 1990-ih činilo se da donosi eru stabilnosti. Za Madeleine Albright, tadašnju američku državnu sekretarku, Dodik je bio "dašak svježeg zraka". Ali od tada se pretvorio u nepokajanog nacionalistu, negirajući genocid nad 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine i često se sastajao s Putinom u Moskvi.

Dalje navode da je godinama potkopavao Dejtonski sporazum, otežavao rad državnih institucija u RS-u i prijetio otcjepljenjem. Posebno su izdvojili njegov sukob s Schmidtom, kojeg prikazuje kao prijetnju volji srpskih birača, te podršku Viktora Orbana i izjava ministra vanjskih poslova Srbije Marka Đurića, koji je presudu nazvao "lovom na vještice".

Adi Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost izjavio je da Dodikovo fokusiranje na Schmidta predstavlja "pametnu strategiju".

- Niko drugi u Evropi danas, barem u demokratskom dijelu, nema tu moć: da se jednostavno probudi, pristupi svojoj web stranici, objavi nove zakone, odluke i smijeni ljude, naveo je.

Politički analitičar Jasmin Mujanović upozorio je da će se bosanske i evropske vlasti suočiti s ozbiljnim testom ako Dodik pokuša ostati na funkciji: "Ako ne možete da se nosite s nekim poput Milorada Dodika, barem iz perspektive EU, onda zaista nemate pravo da govorite o tome kako se takmičite s nekim poput kineskog lidera Si Đinpinga ili Vladimira Putina ili bilo koga drugog."

CNN prenosi i izjavu Nebojše Vukanovića, lidera Liste za pravdu i red, koji smatra da "samo potpuno uklanjanje Dodika s funkcije može okončati stalnu krizu u bosanskoj politici i konačno osloboditi institucije da gone odgovorne za kriminal i korupciju".