Čime se hranimo: Poljoprivrednici očajni, BiH zavisi od uvoza - "Jedemo robu staru nekoliko godina"
Nije rijetkost da sa polica uzimamo voće i povrće koje prevali kontinente i hiljade kilometara. Ne bi to bilo čudno da mi nemamo polja na kojima možemo proizvoditi. Nije novost ni da uvozimo sve i svašta, ali poljoprivrednici tvrde da smo sada osuđeni na uvoz, jer je ova godina za domaću proizvodnju bila nikad gora.
Kad je šta ubrano?
- Otkako pamtim, a postar sam, nikad gora godina nije bila. Sve je stiglo poljoprivrednike što je moglo stići, od grada, kiše, vlage, leda, poplava, evo i oluje se pojavile. Ove godine je proizvodnja praktično nikakva, a i ono što je ostalo, upitnog je kvaliteta. Gubici su veći od 50 posto, neke proizvodnje čak i 100 posto, govori Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, napominjući da mi odavno ovisimo o uvozu.
- Godinama upozoravamo da se zaštiti domaća proizvodnja. Ionako smo slabašni, tako da nas uvoz satra. Kod nas se dosta proizvodi na tradicionalan način, gleda se da su sjemena domaća, imamo ekstra klasu. Domaći proizvod je puno bolji od uvoznog, tako da bi kupcima bolje bilo da kupuju domaće, ali evo i to se gubi. Praktično imamo proizvodnju koja je neznatna, uvoz je sve preplavio, a to što uvozimo je vrlo upitnog kvaliteta, jer niko ne izvozi ono što je dobro, izvozi se višak, kaže Bićo.
- A znamo da je sve što dolazi iz uvoza upitnog kvaliteta. Mi jedemo najnekvalitetnije povrće i voće, tačno znamo, prošli smo cijelu Evropu, vidjeli smo sve šta se radi. Imaju izuzetno kvalitetne hladnjače, tu drže voće i po dvije godine, ne mogu da ga plasiraju na svoje tržište, pa to kasnije završi kod nas i mi to jedemo. Apelujem na naše kupce da traže da deklaracije budu na svim proizvodima, da se zna kad je šta proizvedeno, kad je šta zaklano, kad je ubrano, da ne jedemo staru robu, to je sve iz hladnjača pod velikim količinama sredstava za čuvanje, upozorava Dojčinović.
Ekonomista Admir Čavalić kaže da je upitno da li domaća poljoprivreda u ovom trenutku može pokriti potrebe domaće tražnje.
- Naši uvjeti poslovanja ne dozvoljavaju da se toliko razviju i privreda i poljoprivreda da bi zadovoljile domaće potrebe. Posljedično, mi uvozimo razne proizvode i zbog toga ovisimo o globalnim dešavanjima. Tako da, ako dođe do poskupljenja, automatski će se to reflektovati na BiH, bez obzira na to kakva bila poljoprivredna godina iza nas, razumijevajući da ne možemo pokriti cijelu domaću tražnju, govori nam Čavalić.
Smatra da, umjesto sistema poticaja, trebamo forsirati pametne poticaje, nagrađivati one koji uvode nove prakse, kreiraju nove poslovne modele, a kažnjavati, ako to možemo reći, one koji zaostaju i onda ih pokušati dugoročno podržati.
- Cilj je imati poljoprivredu koja će odgovoriti na moderne izazove i domaću tražnju, poručuje Čavalić.
Podaci koje smo dobili iz Vanjskotrgovinske komore BiH kažu da je vrijednost uvoza jestivog povrća u 2022. iznosila 122,9 miliona KM.
I jabuke uvozimo
- Uvozom dominiraju paradajz, suhi grah, slatke paprike i sjemenski krompir. Izvozom su prednjačili svježi kornišoni i krastavci, zatim sušene gljive i mladi krompir. Vrijednost izvoza jestivog voća i orašastih plodova u 2022. iznosila je 119,4 mil. KM, a izvozom su dominirale smrznuta malina, jabuka, kruška, šljiva.
Vrijednost uvoza jestivog voća i orašastih plodova u 2022. iznosio je 230,3 mil. KM, a uvozom dominiraju banane i agrumi.Povećanje uvoza 2022. bilo je primjetno kod kajsija, višanja, breskvi i nektarina, rekli su nam u VTK-u BiH.
Prema podacima dostavljenim za uvoz u prvih osam mjeseci ove godine, vidi se da uvozimo gotovo sve: jabuke, kruške, dunje, marelice, trešnje, višnje, dinje, lubenice, smokve, ananas...
