CIK BiH odlučio o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS: Nije prošlo bez rasprave
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici odlučuje o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika entiteta Republika Srpska, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat zbog pravosnažne presude Suda BiH.
Datum održavanja prijevremenih izbora je 23. novembar 2025. godine. Ova odluka je usvojena sa pet glasova za i dva glasa protiv.
Na sjednici CIK-a BiH otvorena je rasprava o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, tokom koje su članovi iznijeli različite stavove o tome ko ima pravo kandidature.
Prvi se javio Željko Bakalar, koji je kazao da podržava održavanje izbora i predloženi datum, ocjenjujući ga u okviru zakonskog roka. Ipak, naglasio je da se time što će izbori biti raspisani samo za kandidate iz reda srpskog naroda vrši diskriminacija Hrvata i Bošnjaka, koji na redovnim izborima, makar teoretski, imaju pravo da budu birani na tu funkciju.
Na to se osvrnuo član CIK-a Jovan Kalaba, podsjetivši na situaciju iz 2007. godine, kada je nakon smrti tadašnjeg predsjednika RS-a Milana Jelića CIK raspisao izbore isključivo za kandidate iz reda srpskog naroda. Dodao je da su i tada Hrvati i Bošnjaci podnosili žalbe smatrajući se diskriminisanim, ali da su sudovi te žalbe odbili jer potpredsjednicima iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda mandat nije bio istekao. Kalaba je ocijenio da bi se i sada eventualne žalbe odbile na isti način, dok bi uvrštavanje Hrvata i Bošnjaka samo unijelo konfuziju među birače.
Član Vlado Rogić saglasio se s Kalabom, dodavši da bi uključivanje svih konstitutivnih naroda u izbore omogućilo Hrvatima i Bošnjacima dodatnu predizbornu kampanju, ali da to ne bi suštinski promijenilo rezultate izbora. Ahmet Šantić je naglasio da već postoje izabrani potpredsjednici iz reda Hrvata i Bošnjaka, te da bi njihova eventualna kandidatura otvorila mogućnost da i predsjednik i potpredsjednik budu iz istog naroda, što je protivno ustavnim odredbama.
Vanja Prutina Bjelica iznijela je stav da pravo kandidature trebaju imati samo Srbi, jer je mandat oduzet kandidatu iz reda tog naroda. Ipak, složila se s Bakalarom da ovdje postoji pravna praznina, s obzirom na to da se biraju samo predsjednik, a ne i potpredsjednici, te je naglasila da je cilj izbora popuniti upražnjeno mjesto.
Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić zauzela je stav da bi ograničavanje kandidature samo na Srbe značilo i ograničavanje prava na slobodne izbore. Podsjetila je da je bila članica CIK-a i u vrijeme izbora nakon smrti Milana Jelića, kada su postojale slične pravne dileme, te da je tada zastupala mišljenje da kandidatura mora biti omogućena svim nacionalnostima. Dodala je da od tog stava ne može odstupiti ni danas, budući da se u međuvremenu zakoni nisu promijenili.
Za provođenje prijevremenih izbora mora biti osiguran i budžet. Odluku o finansiranju trebao bi potpisati ministar finansija BiH Srđan Amidžić, no kako je on rekao nakon jučerašnje sjednice Vijeća ministara BiH, on to neće učiniti, već će potpis staviti njegov zamjenik Muhamed Hasanović.
– Nikada nisam potpisao takav dokument, niti ću. Uvijek to uradi zamjenik ministra jer su mu data ovlaštenja. Ako neko želi da ide u pravcu razgradnje zemlje, onda neka to uradi. Ali se onda nemojte čuditi zašto ljudi u RS-u sve manje žele živjeti u BiH. Dakle, neću potpisati taj dokument, izjavio je Amidžić.
Prema Izbornom zakonu BiH, prijevremeni izbori moraju biti održani u roku od 90 dana od dana prestanka mandata predsjedniku Republike Srpske. U zakonu jasno stoji da, ukoliko je nekom izabranom organu prestao mandat u skladu s ustavom i zakonom, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora, kojom se utvrđuje tačan datum njihovog održavanja.
Na današnjoj sjednici CIK BiH je, osim odluke o raspisivanju izbora, utvrdio i rokove za prijavu kandidata.
