Cijene zaključane, novčanici prazni - "Trešnje kod nas 10 KM, na Hvaru šest, to je pohlepa i bezobrazluk"

Projekat Ministarstva trgovine FBiH i Udruženja poslodavaca FBiH Zaključavamo cijene nastavlja se do kraja godine.

Kako kažu iz Ministarstva i Udruženja, poslodavci su predložili snižavanje i zaključavanje cijena za 56 prehrambenih i higijenskih proizvoda u četvrtom krugu koji je aktuelan od 1. oktobra do 31. decembra ove godine.

Ogromna šteta

- Listu smo korigovali, uvrstili smo još nekoliko artikala i vjerujemo da ćemo na ovaj način doprinijeti kvaliteti življenja svih, a posebno osjetljivih kategorija stanovništva poput penzionera i radnika sa nižim primanjima, saopštili su iz Udruženja poslodavaca.

Iz Ministarstva tvrde da su pozitivni efekti projekta ponukali trgovce da akciju produže do kraja godine, te da potrošači uštede oko 50 KM na korpi označenih proizvoda. Međutim, u nekoliko anketa, među kojima je i anketa Oslobođenja, građani kažu da ne vide uštedu u novčaniku i da mogu naći jeftinije proizvode na akcijama od onih kojima je cijena zaključana.

I predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo Edin Pašić za Oslobođenje kaže da 50 KM uštede na prosječnoj korpi nije ništa, ali...

- Uvijek je bolje išta nego ništa. Svaka akcija tog tipa je dobra ako možete ograničiti cijene nečega što ljudi koriste kao što su mlijeko, paštete, tjestenine... To je uvijek dobra stvar. Pedeset maraka za prosječnu korpu je ništa, da budemo iskreni, ali ipak nije mala stvar ako kupac dođe kući s markom viška iz prodavnice, kaže Pašić.

A visoke cijene proizvoda i jesu glavni problem jer je u Evropi hrana pojeftinila samo je kod nas skuplja iz dana u dan.

- Ono što nije uredu, a u zakonskim okvirima je, to je da su cijene i dalje visoke i po mojoj analizi sve je isključivo zasluga trgovačkih lanaca. U slobodnoj tržišnoj ekonomiji nema puno alata za ograničavanje cijena. Najviše je do svijesti građana, odnosno potrošača. Na primjer, potrošači moraju biti svjesni da ne moraju platiti trešnje 10 maraka, kupite ananas od 3,5 maraka. Trešnje rastu oko kuće, ne okopavate ih, ne žanjete, orete... A onda odete na Hvar koji je među najskupljim mjestima u Hrvatskoj i kupite trešnje za šest maraka. To je naša pohlepa i bezobrazluk. Ali, to će nam nanijeti ogromnu štetu, doći će ljudi sa strane, bacićemo pod noge sve ovo što smo radili sa akcijama Kupujmo domaće jer su ljudi izgubili povjerenje u domaće, ističe on.

Pašić to ilustruje još jednim primjerom.

- U vrijeme prodaje kurbanskog mesa kila je koštala od 23 do 25 maraka, a u Rumuniji je mlada bravetina tada koštala 3,5 dolara po kili. To je stvarno prevelika razlika u cijenama, kazao je.

Kratkoročni efekti

Dekan ekonomskog odsjeka SSST-a i analitičar Faruk Hadžić kaže za Oslobođenje da Vladina mjera Zaključavamo cijene kao pokušaj borbe protiv inflacije može imati kratkoročne efekte, ali dugoročno ne rješava suštinske uzroke inflacije. Na to je struka više puta ukazivala.

- Inflacija je rezultat kombinacije faktora poput globalnih poremećaja u opskrbnim lancima, rasta cijena energenata i sirovina, te monetarnih i fiskalnih politika, posebno tokom pandemije Covid-19. Mjere poput zamrzavanja cijena imaju privremeni efekat i mogu donijeti kratkoročno olakšanje građanima, posebno onima s nižim primanjima jer smanjuju pritisak na osnovne troškove života. Međutim, one također nose rizike. Na primjer, ako se kompanije suočavaju s povećanim troškovima recimo inputa ili rada i nisu u stanju prilagoditi cijene svojih proizvoda, to može dovesti do nestašica, smanjenja ponude ili čak zatvaranja malih poduzeća koja ne mogu podnijeti pritisak, tvrdi Hadžić.