Cijene peleta nisu bile niže godinama unazad

Pelet/ Ilustracija/
Predsjednik Asocijacije certificiranih proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini, Goran Ivanović, istaknuo je da trenutna situacija na domaćem tržištu peleta nije zadovoljavajuća, uprkos tome što je prosječna cijena tone peleta pala na 350 KM. To je, prema njegovim riječima, najniža prosječna cijena u posljednje tri godine, ali potražnja je i dalje slaba, kao što je rekao u izjavi za Klix.ba.
Ivanović je ukazao na to da su zalihe peleta u BiH trenutno na visokom nivou, ali da prodaja nije pratila očekivanja proizvođača. Jedan od glavnih razloga za to je konkurencija iz inostranstva. "Tokom ljeta smo uglavnom prodavali stranim kupcima. Međutim, ove godine Evropa se okrenula peletu iz južne Amerike, Azije i Ukrajine, što je izazvalo veliki pritisak na evropsko tržište," objasnio je Ivanović. Također je naveo da je zabrana izvoza peleta iz Bosne i Hercegovine dodatno uticala na smanjenje potražnje izvan zemlje, što je ostavilo proizvođače u teškoj situaciji. "Nismo uspjeli vratiti naše standardne evropske kupce zbog ovih izazova," dodao je.
Uprkos trenutnim poteškoćama, Ivanović je optimističan u pogledu stabilizacije tržišta. Naglasio je da će se trenutne cijene vjerovatno zadržati tokom narednog mjeseca ili dva. Smatra da će to pomoći u povratku povjerenja među potrošačima te omogućiti stabilniju prodaju na domaćem tržištu. "Kao industrija, moramo se okrenuti domaćem tržištu i međusobno sarađivati," rekao je Ivanović. "Proizvođači moraju shvatiti da bez stabilnog domaćeg tržišta nema kvalitetne prodaje."
Ivanović je objasnio da su niske cijene peleta direktna posljedica smanjene potražnje, što je rezultat nekoliko faktora. Visoke temperature tokom posljednje dvije zime dovele su do toga da mnogi potrošači imaju zalihe peleta. Ova situacija natjerala je proizvođače da spuštaju cijene kako bi privukli kupce, a u mnogim slučajevima to znači da se pelet prodaje gotovo bez zarade.
Jedan od faktora koji su također uticali na pad potražnje za peletom su novi sistemi za grijanje, poput toplotnih pumpi. Prema Ivanovićevim riječima, dio potrošača se okrenuo tim alternativnim izvorima energije zbog visokih cijena peleta i povremenih nestašica ovog energenta. "Toplotne pumpe su sve popularniji izbor, ali one imaju svoje limite," naglasio je. Toplotne pumpe i drugi alternativni sistemi grijanja mogu biti efikasni u toplijim zimama, kada kuće mogu biti zagrijane klima uređajima ili električnim grijalicama. Međutim, Ivanović je upozorio da će, u slučaju hladne zime kakva se predviđa za ovu godinu, ti sistemi biti nedovoljni. "Kada dođe hladna zima, kvaliteta grijanja zavisi od pouzdanih goriva, poput peleta," rekao je.
Iako su toplotne pumpe postale popularan izbor, Ivanović je izrazio sumnju u njihovu dugoročnu efikasnost bez visokokvalitetnih uređaja. "Nema dobrog grijanja bez dobre toplotne pumpe, a kvalitetne pumpe su skupe," istaknuo je. Uvjeren je da će se tokom hladnih zimskih dana pokazati da su korisnici koji se oslanjaju isključivo na toplotne pumpe suočeni s izazovima u održavanju ugodne temperature u svojim domovima.
Ivanović je apelirao na potrošače da kupuju kvalitetan, certificiran pelet, koji nosi oznaku ENplus A1. Prema njegovim riječima, samo pelet s ovom oznakom garantuje kvalitet koji potrošači očekuju. "Na tržištu postoji mnogo proizvođača koji nisu certificirani, ali svoj pelet lažno označavaju kao A1 kvalitet, što je zavaravanje potrošača," upozorio je.
Certificirani pelet prolazi kroz rigorozne kontrole, a uzorci se šalju u evropske laboratorije na analizu, što osigurava da potrošači dobiju energiju koju su platili. S druge strane, pelet bez adekvatne certifikacije ne nudi isti nivo energije i može biti lošije kvalitete.
Trenutna situacija na tržištu peleta u BiH pokazuje da, uprkos niskim cijenama, potražnja ostaje slaba zbog kombinacije vanjskih faktora i promjene ponašanja potrošača. Proizvođači peleta suočeni su s izazovima, ali postoji nada da će stabilizacija cijena i povratak povjerenja potrošača pomoći u obnovi domaćeg tržišta.