Cijene divljaju a vlast ne haje: Građani se u čudu pitaju zar država baš ništa ne može učiniti
Iz dana u dan pratimo divljanje cijena osnovnih životnih namirnica, goriva, ali i svih drugih roba i usluga koje očito niko ne može zaustaviti. Građani su ogorčeni, jer, kako kažu, cijene dostižu vrhunac, iako plate i penzije miruju. Snalaze se kako znaju i umiju, jer se većina odlučuje da pojedine namirnice umjesto na kilogram, sada kupuje na komad.
Iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH kažu nam da je nafta globalan proizvod i da je logično očekivati dalji skok cijena zbog povećane potražnje. Napominju da je maloprodajna marža fiksirana na 0,25 feninga, te da, zajedno s nabavnom cijenom i nametima koje određuje država, formira konačnu cijenu za građane.
Milenko Bošković, predsjednik pomenutog udruženja, kaže nam da je došlo do porasta nabavnih cijena.
Bez mehanizama
- U samo zadnjem tjednu do deset feninga više je na dizelu i nešto više na benzinu. Građani će na pumpama rast cijena moći očekivati kako naftaši budu nabavljali nove zalihe goriva čija cijena raste, priča Bošković.
Iz Udruženja potrošača poručuju da nemaju mehanizme da utiču na formiranje cijena. Ipak, Zakon o kontroli i nadzoru nad cijenama može doprinijeti tome da se proglasi stanje ekonomske nestabilnosti. Ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice omogućilo bi građanima da ne budu gladni.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Klub potrošača Tuzlanskog kantona, kaže za naš list da potrošači u svojim rukama nemaju alate kojima bi mogli utjecati na cijene koje su za većinu potrošačkih roba na slobodnom formiranju.
- Imamo slobodno formiranje cijena, ali imamo i Zakon o kontroli i nadzoru nad cijenama i po tom zakonu ukoliko predstavnici države koji donose odluke i zakone smatraju da su potrošači ugroženi, socijalno i ekonomski nesigurni, mogu iznaći način da proglase stanje određene nesigurnosti i da određene alate primijene, smatra Bulić i dodaje da bi ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice građanima puno značilo, jer, kako kaže, “samo pet, šest osnovnih životnih namirnica koje svakodnevno kupujemo i imamo na svom stolu, pomoglo bi za jednu porodicu da za taj mjesec ima hljeb, pa čak i nekoliko dana mlijeko”.
Također navodi da u posljednje vrijeme imaju jako puno žalbi građana i na rast cijena peleta.
- Ljeto je i mnogi nemaju naviku da kupuju gorivo za sljedeću zimu, jer se tek oporavljaju od troškova za prošlogodišnje izdatke za grijanje, a mnogi nemaju ni novac. Pelet se masovno izvozi u Njemačku i zemlje srednje Evrope, jer ih je prijetnja da te zemlje neće imati ruski plin za narednu jesen i zimu podstakla na to da uvoze sve što se proizvede uz jako dobru cijenu koju će moći izdržati njihovi građani, potrošači. Naši građani koji su bili pod pritiskom da doprinesu zaštiti životne sredine, da uvedu peći na pelet, nažalost će ostati bez peleta, bez mogućnosti da ga nabave, napominje Bulić.
Vlada zabranila izvoz
Amir Avdić, jedan od autora Studije o opravdanosti izgradnje peletare na području Kantona Sarajevo, kaže da se fabrika peleta očekuje do kraja godine i da je u posljednje vrijeme velika potražnja za tim energentom čija je cijena također enormno u porastu. Tona dostiže cijenu i do 600 KM.
- Ta fabrika je opravdana i s društvenog, ali i finansijskog aspekta i ima dobar razvojni potencijal za širenje proizvodnje i djelatnosti. Osim što će unaprijediti kvalitet zraka zbog smanjenja zagađenosti, dovest će i do ubrzanja prevođenja siromašnih šuma u visokokvalitetne bukove koje su izvor oksigena i stabilizatori neophodni za očuvanje životne okoline, kaže Avdić.
Federalna Vlada je na prijedlog federalnog Ministarstva trgovine jučer prihvatila inicijativu da se do kraja godine zabrani izvoz ogrjevnog drveta i peleta iz BiH.
- Na evropskom tržištu evidentna je nestašica ogrjevnog drveta i peleta, kojoj je od 2020. doprinijela i pandemija koronavirusa. Dodatni pritisak izazvan je i trenutnom nemogućnošću da se ovi proizvodi nabavljaju iz Ruske Federacije i Ukrajine, koji su globalno njihovi najveći izvoznici. Kako bismo mogli zadovoljiti potrebe našeg stanovništva i zaštititi ih od posljedičnih poskupljenja ogrjevnog drveta i peleta, potrebna je hitna reakcija, izjavio je federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović i dodao da brojni bh. proizvođači i prometnici izvoze ogrjevno drvo i pelet u kvotama u visini od 90, a pojedini čak i 100 posto svoje proizvodnje.
Udruženje potrošača već pola godine prima žalbe na rast cijena hrane. Građani su, navode, svjesni situacije.
- Danas je recimo suncokretovo ulje 3,50 KM, pa onda 4,50, zatim pet, 5,20, 5,80, pa čak i 6,40 KM. Građani su u čudu i pitaju se zar država baš ništa ne može učiniti da to spriječi. Država nije obezbijedila robne rezerve, mi ih apsolutno nemamo i sve one priče da se ima robnih rezervi su čista laž. Uzmite samo kantonalne i federalne budžete pa vidite koliko je novca odvojeno za robne rezerve u budžetu, pa ćete vidjeti da te stavke nema. Imaju stavke za plate njihovih službenika i potrošni materijal, ali nema stavke za nabavku pšenice, šećera, ulja i ostalog, ističe Bulić.
Safudin Čengić, generalni direktor Centrotrans Eurolinesa, kaže nam da je povećan broj korisnika njihovih usluga s obzirom na to da su enormne cijene goriva mnoge natjerale da svoja vozila ne koriste ili da ih manje voze.
- Za firme poput kompanije Centrotrans rast cijena goriva je nemoguće nadomjestiti rastom cijena prijevoznih usluga, tako da smo u izuzetno teškoj situaciji. Ako uzmemo da su cijene usluga, odnosno prijevoza korigovane na deset do 15 posto u martu, imamo situaciju da je neophodno maltene povisiti cijene za 30 posto. To je u ovom momentu ogroman rast, ali objektivno prijevoznici samostalno ne mogu pokriti troškove i na kraju će morati primijeniti, odnosno donijeti odluku o povećanju cijena, ističe Čengić.
Prevoznike niko ne pita
Obraćali su se, kaže Čengić, federalnoj Vladi da bar subvencionira dio troškova u smislu pokrića troškova goriva čime bi djelimično anulirati negativne efekte.
- To znači da bismo mogli i zadržati postojeće cijene, međutim nikakvog pozitivnog znaka nemamo ni od Vlade, a ni Ministarstva prometa i komunikacija FBiH da bi nešto učinili po tom pitanju. U svim državama u okruženju i EU to je već urađeno i to ne jednom, već dva i tri puta, gdje je dio PDV-a smanjen za firme koje se bave javnim prijevozom putnika. Određene države su uzele da deset, 20 ili 30 posto cijena goriva subvencioniraju, tako da prijevoznici mogu nastaviti svoj rad na način kako su radili prije nego je izbila ukrajinska kriza. Možemo imati i situaciju da će za mjesec doći do rasta cijena prirodnog gasa za 100 ili 200 posto, što će utjecati na konačnu cijenu prijevoza i opet se prijevoznici ništa ne pitaju, napominje Čengić.
Ekonomski analitičari očekuju buntove građana i navode da situacija nikad nije bila gora, a da vlast nije ukinula akcize da bi zaštitila sebe. Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže da su javni prihodi enormni jer su cijene više nego prošle godine kada je u pitanju prikupljanje indirektnih poreza i da je za četiri mjeseca prikupljeno 406 miliona za potrebe javnih službi, “što je u biti bogaćenje države na račun građana”.
Podsjećamo, iako je bilo nekoliko zahtjeva i prijedloga da se nameti na naftu i naftne derivate u državnom parlamentu smanje ili u određenom dijelu ukinu, do toga nije došlo. A o PDV-u zakonodavne vlasti ne žele razgovarati.
