Cacine žrtve zaslužuju više poštovanja: Sarajevo još uvijek duguje Kazanima istinu i pijetet

U Goethe-Institut Bosnien und Herzegowina u Sarajevu danas se održava okrugli sto “Suočavanje s prošlošću kao preduslov sigurnije budućnosti”. Na ovaj način UDIK, FES BiH i Pro Peace BiH (bivši ForumZFD) žele odati počast svirepo ubijenim građanima/kama Sarajeva na Kazanima tokom 1992. i 1993. Uvodničar okruglog stola povodom 32. godišnjice zločina na Kazanima bit će novinar i historičar Bert Hoppe, a govorit će vijećnik Naše stranke u prošlom sazivu Gradskog vijeća Grada Sarajeva Adi Škaljić, historičar Edin Omerčić i osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja Velma Šarić. Okrugli sto moderira naša glavna i odgovorna urednica Vildana Selimbegović.

Neispunjeni zahtjevi

- Razgovaraće se o značaju inkluzivne komemoracije, izazovima i uspjesima konstruktivne memorijalizacije. Biće predstavljena publikacija “Kazani: suđenja, (re)ekshumacije, memorijalizacija” u izdanju UDIK-a, uz podršku Pro Peace BiH, poručuju organizatori.

Podsjećaju da su na Kazanima pripadnici 10. brdske brigade Armije Republike BiH pod komandom Mušana Topalovića Cace ubijali Sarajlije tokom 1992. i 1993.

“Do danas je identifikovano 17 osoba ubijenih na Kazanima. Jedna bošnjačka, dvije ukrajinske, dvije hrvatske i 12 osoba srpske etničke pripadnosti. Za dvije osobe srpske nacionalnosti još se traga. Osim navedenog lokaliteta, Sarajlije su likvidirane i na lokalitetima Gaj i Grm maline. Tijela ubijenih sa tri lokacije su ekshumirana novembra 1993”, naglašavaju organizatori.

Ističu i da su tijela ubijenih sa tri lokacije bila ukopana pod oznakama N. N. na rimokatoličkom groblju Sveti Josip u Sarajevu. Reekshumirana su novembra 1998.

Mjesto na kojem su tijela ubijenih bila ukopana pod N. N.
oznakama i dalje je neobilježeno/Matea Jerković

“Godine 2021, Grad Sarajevo je podigao spomen-ploču na Kazanima. Sa nepotpunim informacijama i bez prisustva porodica i inicijatora podizanja spomenika. Međutim, inicijativu da se ploča postavi i na groblju Sveti Josip, Grad Sarajevo do danas nije ispunio”, kažu organizatori.

Podsjećaju i da je UDIK u dva izdanja (2016. i 2020) dokumentovao presude koje se odnose na ubistva na Kazanima. Treće izdanje koje će biti predstavljeno danas, osim presuda - uključujući i one Samiru Bejtiću iz 2021. i 2023 - donosi i dio o (re)ekshumacijama žrtava, a kao poseban dodatak je izbor tekstova koordinatora UDIK-a Edvina Kanke Ćudića objavljivanih u medijima. Organizatori su zahvalni svima koji su dali doprinos inicijativi da se spriječi skrivanje ratne prošlosti i da se ova bolna tema održi u fokusu kako bi žrtve dobile pijetet koji zaslužuju. Ćudić za naš list kaže da okruglim stolom pokušavaju sačuvati sjećanje na svirepo ubijene žrtve, građane/ke Sarajeva. Nada se da će nova gradska vlast imati više sluha nego prošla kada je u pitanju komemoriranje žrtava svih etnija Sarajeva.

Pravednije društvo

- To nije samo zadatak izabranih predstavnika vlasti nego je dug prema multikulturalnom i antifašističkom Sarajevu. Nadamo se da će novi gradonačelnik, ali i Gradsko vijeće, inicirati izmjenu postojećeg spomenika na Kazanima. Da će se usaglasiti sa zahtjevima civilnog društva, jer spomenik koji je izostavio imena svih žrtava, te nije naveo kontekst događaja, nije spomenik koji služi pomirenju. Također, još uvijek tražimo da se na groblju Sveti Josip postavi spomen-ploča, podsjeća Ćudić.

Bili bi ponosni da je vlast Sarajeva podigla spomenik na Kazanima koji istinski komemorira žrtve.

- No, oni su se odlučili na polovična rješenja. Kao organizacija civilnog društva zadatak vidimo u izgradnji pravednijeg društva. Onog koje će ispunjavati potrebe grada i ljudi koji žive u njemu, a ne političke interese vladajućih. Ne zagovaramo koncept pomirenja bez odgovornosti, jer bez sagledavanja odgovornosti nema ni suočavanja s prošlošću, kaže Ćudić.

To čine, zaključuje, zbog svih koji žive i vole ovaj grad.