Budžeti sve "deblji", novčanici građana tanji - "Dio novca nestane, a znamo i gdje je"

Kupovna moć građana Bosne i Hercegovine slabi, ali se to ne primjećuje kada su u pitanju budžeti institucija. Prihodi im rastu, kao i cijene, samo su građanima novčanici sve tanji.

Dok cijene osnovnih životnih namirnica, režija i goriva u BiH nastavljaju rasti, plate i penzije postaju nedostatne za puko preživljavanje. Građani su primorani na drastične mjere štednje, a ekonomski analitičari upozoravaju da se situacija može dodatno pogoršati ako vlasti ne poduzmu hitne mjere.

Bojkot se osjeti

Nakon tri provedene akcije bojkota kupovine u velikim trgovačkim centrima, evidentan je pad prometa ako ga uporedimo s danima u kojima bojkota nije bilo. Brojke pokazuju da je 30. januara ove godine, prema podacima Porezne uprave FBiH dan prije prvog dana bojkota, u Federaciji BiH evidentiran ukupan promet od 199.668.251,12 KM, dok je promet trgovina iznosio 101.538.760,53 KM.

Posljednji, treći dan (15. februara) trećeg bojkota u entitetu FBiH ukupan promet iznosio je 75.016.278,05, a promet u trgovinama 53.023.759,83 KM.

Ako bismo samo ova dva dana uzeli kao parametar za upoređivanje, to znači da je bojkot doveo do pada ukupnog prometa za oko 120 miliona KM, a prometa u trgovinama oko 48 miliona KM, podaci su koji su javni.

Podaci Porezne uprave RS-a pokazali su da je promet u entitetu Republika Srpska 30. januara, dan prije prvog bojkota trgovačkih lanaca, ugostiteljskih objekata i benzinskih pumpi iznosio 27 miliona KM, dok je sedam dana ranije, također u vrijeme kada nije bilo bojkota, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa iznosio je 42,7 miliona KM.

Tokom trećeg bojkota, koji je organiziran 13, 14. i 15. februara, ukupni promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji iznosio je 110,1 milion KM.

Pitanje je da li je promet bio manji zbog bojkota ili kupovne moći građana.

Marin Bago iz Udruženja Futura za Oslobođenje ističe da iznos potrošačke korpe za jednu četveročlanu porodicu vrtoglavo raste, te da je iz toga jasno da građani svake godine mogu kupiti manje za novce koje imaju.

Tvrdi da se svake godine odvija rekordno punjenje budžeta na svim nivoima u odnosu na prošlu godinu, te da to nije što građani kupuju više, nego zato što je sve skuplje.

- Država dobija više, a građani manje. Imamo glomazan administrativni aparat, povećanjem cijena i usluga država profitira, a sve to slabo ide prema građanima, zaključuje Bago.

I

gor Gavran, ekonomski analitičar, za naš list kaže da, iako bi slaba kupovna moć građana trebala da utiče na promet, to su trgovci odlično kompenzirali povećanjem cijena, pa tako, iako građani kupuju manje, plaćaju više.

- Posljednji model je putem minimalne plaće i povećanja doprinosa, gdje se stvara iluzija da se nešto daje radnicima, a ustvari se uzima posredno opet od njih. Ili recimo ove akcije, odnosno odsustvo reakcije na povećanje cijena i inflaciju, gdje se sa trgovcima dogovara neka problematična lista proizvoda za tzv. zaključavanje cijena, a cijene se postavljaju i dalje na nerealno visokom nivou i suština svega je da se zadrži i dalje što veći obim prihoda u budžetima, ističe Gavran.

Dodaje da se vlade, i pored rekordnih punjena budžeta, i dalje zadužuju, i dalje uzimaju kredite, i dalje emituju vrijednosne papire. Na upit pa gdje je novac, Gavran odgovara da se novac očito troši na neke druge načine.

Zaključane cijene

- Povremeno imamo, ali vrlo rijetko, da se dio toga i otkrije u vijestima o hapšenjima, optužnicama za razne oblike pronevjera, uglavnom multimilionskih. Vjerujem da je to samo promil onoga što se dešava, tako da jedan dio znamo gdje se troši, troši se u golemu administraciju, vrlo često zaposlenu po političkim i drugim partijskim linijama, a dio se, naravno, troši na javne nabavke koje su poznate kao izvor korupcije. Dio novca čini se i dalje nestaje, a onda često imamo i informacije o ogromnom bogatstvu onih koji obavljaju funkcije i nije teško pogoditi gdje je to otišlo, ističe Gavran.

Na jučerašnjoj hitnoj sjednici Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom se propisuje mjera neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa maloprodajnih cijena pojedinih proizvoda u trgovinama na malo na teritoriji Federacije BiH. Ovom odlukom se za 65 proizvoda, koji su podijeljeni u dvije grupe, propisuje najviši nivo maloprodajnih cijena.

Privredni subjekti (trgovci) registrirani za obavljanje trgovine na malo za ove proizvode obavezni su odrediti cijene najviše do nivoa propisane maksimalne maloprodajne cijene za najmanje jednu vrstu artikla unutar iste kategorije proizvoda ako ih nude u svom asortimanu.

Prema ovoj odluci, između ostalih, cijena litra suncokretovog ulja ograničena je na 3,15 KM, polubijelog hljeba od 400 i 500 grama na 1,70, odnosno 1,75 maraka, a kilogram šećera 1,70 KM. Cijena gril-pileta u vrećici po kilogramu ograničena je na 6,15 maraka, pakovanja tjestenine od 400 grama na 1,70. Cijena maslaca od 250 grama zaključana je na 5,95 KM, a graha po kilogramu 3,95 KM. Zaključana maloprodajna cijena svježeg sira od 400 grama ne smije prelaziti 2,65 KM.