Briga za sistem koji je davno urušen: Jesu li uposleni u Institutu za mjeriteljstvo BiH uzalud pisali pismo?

novinari foto.JPG/Sanja Đukić
Mjerenja gledanosti nema, pa nema
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Uposleni u Institutu za mjeriteljstvo BiH uputili su članovima kolegija oba doma, poslanicima i delegatima Parlamentarne skupštine BiH pismo u kojem ukazuju na, kako su naveli, ozbiljne nedostatke predloženih izmjena i dopuna Zakona o mjeriteljstvu BiH.

Nismo birokrate

U pismu navode kako osjećaju obavezu da ukažu na ozbiljne nedostatke, koji “značajno urušavaju sistem, uvodeći neefikasne birokratske prepreke i rješenja koja su u suprotnosti sa zakonskim okvirom i temeljnim principima zakonskog mjeriteljstva”.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Predložene izmjene ne poboljšavaju zakon u dijelovima kojima treba poboljšanje zbog izmjena u relevantnim EU propisima, već ga čine rigidnijim i restriktivnijim. Otežavaju rad Instituta pretvarajući ga u zamrznutu, birokratsku instituciju, što nije njegova uloga, te bi tako cijeli sistem mjeriteljstva u BiH učinio neefikasnim, tvrde uposlenici Instituta.

Pišu i kako se zakonski prijedlog koji je u proceduru uputila Komisija za borbu protiv korupcije ne podudara sa sistemskim zakonima, te kako su parlamentarci morali biti upoznati sa procedurom usklađivanja bh. propisa.

Nejasni su za njih i kriteriji za izbor članova Savjeta za mjeriteljstvo BiH.

- Predložene izmjene ostavljaju prostor za opstrukcije u radu Instituta, što može ugroziti njegovu egzistenciju i stabilnost mjeriteljskog sistema u BiH. Nestručnost, prevelika ovlaštenja i nedostatak odgovornosti formula su za pojavu korupcije i blokadu rada, smatraju uposleni, te se žale i na neopravdano narušavanje nezavisnosti Instituta.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Eksplicitno smo naveli da mjerenje gledanosti ne spada u oblast zakonskog mjeriteljstva. To je tako svugdje u svijetu, ističe Kešo

Ermina Salkičević-Dizdarević, druga zamjenica predsjedavajućeg Komisije za borbu protiv korupcije i državna poslanica SDP-a, nedavno nam je kazala da mjerenje gledanosti ni u jednoj državi nije pod vladinim sektorom, jer ta oblast treba da osigura potpunu nezavisnost TV kuća koje vrše produkciju. U svijetu i u EU mjerenje gledanosti osigurano je putem medijske industrije.

- Takva regulacija treba biti i u BiH, a ne na način da se neka državna agencija bavi mjerenjem gledanosti, kaže naša sagovornica.

Savjet za mjeriteljstvo ima precizno definisanu ulogu i kroz važeći Zakon o mjeriteljstvu, ali se ona nije poštovala u radu Instituta. Kao rezultat toga, donesen je i sporni pravilnik koji je stavljen van snage 2023, a od tada je prestalo mjerenje gledanosti TV kuća u našoj zemlji, čime im je onemogućeno da ubiru prihode od marketinga.

Dodikova kajdanka

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Ogromna doza samostalnosti u radu Instituta bez kontrole ili konsultacija Savjeta dovela je do toga da se u život pustio pravilnik koji je preferirao određenu grupu ili jednu kompaniju, objašnjava naša sagovornica.

Ta jedna kompanija bila bi ona koju preferira Milorad Dodik - Kantar media.

- Ako ljudima uskratite pravo na novac, uskratili ste im pravo na hljeb, a onda to može biti sviranje po kajdankama Milorada Dodika ili sličnih, poručio je član Komisije Safet Kešo (SDA).

Pismo uposlenika stiže nakon što je predloženo rješenje koje TV kuće čekaju kao ozebli sunce i koje je na usaglašavanju Kolegija Predstavničkog doma BiH zbog nedostatka entitetske većine.