Bošnjaka je '91 u RS-u bilo skoro pola miliona, a danas ih nema ni 100.000 / Od protjerivanja, ubistava i genocida do građana drugog reda
"Genocid nad Bošnjacima i demografske promjene u RS od 1992. do 2022.", naziv je naučnog skupa održanog danas u Sarajevu čija je poruka da "suočavanje sa istinom ne smije biti nešto što izaziva konflikte, nego u funkciji smirivanja i jednog konstruktivnog društvenog djelovanja".
Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a, kazao je da se skupom želi upozoriti i upoznati javnost sa relevantnim činjenicama, odnosno da se ne treba "dozvoliti relativizacija i revizija historije".
- Na prostoru koji se danas administrativno obilježava kao entitet RS, po popisu iz 1991. živjelo je oko 440.000 Bošnjaka, a iz 2013. oko 170.000, što znači da je 270.000 ljudi ubijeno, protjerano na različite načine tokom agresije, od kojih danas tamo ne živi ni 100.000. To su činjenice koje niko ne moće pobiti i danas imamo trend koji se nastavlja. Sve su to posljedice genocida, agresije, zločina i današnje sistemske diskriminacije, navodi Salkić.
Sanjin Kodrić, predsjednik BZK "Preporod" kaže da je "postojanje genocidne namjere i izvršenje genocida nešto što je u cjelosti mijenja etničku sliku toga dijela BiH".
- Zabrinjava podrška daljnjem etničkom čišćenju tog prostora mirnodopskim sredstvima. Nesrbi u RS su građani drugog reda kojima su uskraćena elementarna, građanska, individualna i kolektivna prava, a simbolika samog entiteta RS je diskriminirajuća, kaže Kordić.
Kada je riječ o demografskim promjenama u RS, Jasmin Medić sa Instituta za historiju navodi da su u Bosanskoj krajini, zabilježene drastične demografske promjene.
- Prema popisu stanovništva iz 1991. u deset opština u sastavu RS, Bošnjaci su bili u relativnoj ili apsolutnoj većini. Međutim, 1992., prvenstveno ratnim zločinima, ta demografska struktura je promijenjena i RS je danas de facto jednonacionalni entitet, ističe Medić.
Muamer Džananović, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, kaže da je "velikosrpska odnosno velikosrbijanska ideologija definisana u strateškim ciljevima srpskog naroda u BiH podrazumijevala, prvim ciljem, eliminaciju drugih naroda, prije svih Bošnjaka, sa prostora koji su smatrani da pripadaju njima".
- Hiljade Bošnjaka, konkretno u Podrinju, je ubijeno i protjerano već 1992., a nakon agresije nije se odustalo od te zločinačke ideologije. Bošnjaci danas u podrinjskim gradovima, od Višegrada, Foče do Zvornika, preko Vlasenice i Bratunca, apsolutna su manjina i na razne načine im se poručuje da tamo nema mjesta za njih. Srpsko stanovništvo koje je dominantna etnička skupina u RS-u je po demografskim pokazateljima ekstremno staro stanovništvo i tamo imamo jednu potpunu besperspektivnost. Preduslov za značajnije promjene je pomirenje, a da bi do toga došlo, mora se u potpunosti odbaciti genocidna ideologija i krenuti jednim perspektivnijim putem, poručuje Džananović.
Naučni skup je održan u organizaciji Instituta za bošnjačke studije BZK "Preporod" i saradnji sa Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, te BKC-om Sarajevo.
U planu je i objavljivanje izlaganja koja će biti predstavljena na skupu u tematskom broju radova Instituta za bošnjačke studije BZK "Preporod".
