Bosna i Hercegovina nema uslove za vojni rok: Evo šta kažu Helez i analitičari
Vraćanje obaveznog vojnog roka ponovo je aktuelna tema u regiji. Prije mjesec hrvatski ministar obrane Ivan Anušić najavio je kako obvezni vojni rok u Hrvatskoj počinje od 1. januara naredne godine. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u subotu da je, kao vrhovni komandant i predsjednik Republike, potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka u trajanju od 75 dana. U Bosni i Hercegovini obavezno služenje vojske ukinuto je 1. januara 2006. godine, kada je reformom odbrane stavljen van snage zakon koji je to podrazumijevao. Ministar odbrane BiH Zukan Helez kaže kako je za uvođenje vojnog roka, ali da takva odluka teško može proći državne institucije.
Skupa stavka
- Što se mene i mog stava tiče, kao ministra i kao Zukana Heleza, ja sam apsolutno za to da se uvede vojni rok iz više razloga. Prvo, tu ljudi sazrijevaju. To je neki presjek kada postaju ozbiljni, imaju svoje obaveze, nauče se disciplini. Druga stvar, svi u Evropi idu i teže ka tome, s obzirom na situaciju na ratištu u Ukrajini. Međutim, jako teško je to uraditi bez saglasnosti svih u Bosni i Hercegovini. Nažalost, takav nam je Ustav. Mogu sve da pripremim iz Ministarstva, ako to ne može proći institucije koje su relevantne da odlučuju o tome, samo ćemo džaba raditi. Zbog toga smo se fokusirali na onaj rezervni sastav, na koji imamo po Ustavu i zakonu pravo, i to je negdje do pet hiljada pripadnika, ističe za Oslobođenje Helez.
Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar smatra da je obavezni vojni rok svakoj državi potreban, te da je bitno da mladi ljudi budu osposobljeni za rukovanje oružjem i da mogu odbraniti sebe, a onda i druge u slučaju agresije.
- Što se tiče susjeda, oni su se uvjerili da je to potrebno, jer i u drugim državama postoji obavezni vojni rok. Samo, po mom mišljenju, vojni rok od dva i po mjeseca je prekratak. Mislim da bi on trebao da bude najmanje tri do četiri mjeseca. Što se tiče BiH, i nama bi trebao obavezni vojni rok u nekom kraćem trajanju, budući da i Bosna i Hercegovina uz profesionalnu vojsku treba da ima i mlade ljude koji su obučeni i osposobljeni za odbranu zemlje. Naravno, struktura u Bosni i Hercegovini je takva da je teško donijeti takvu odluku, budući da se jako teško novac u Parlamentu usvaja i za ono što je potrebno profesionalnoj vojsci. Obavezni vojni rok je skup. On je skup zato što je potrebno da se vojnicima koji dođu na odsluženje tog roka obezbijede ishrana, zdravstveno osiguranje, odjeća, obuća i određena novčana stimulacija. Dakle, to je dosta skupo, naglašava Kozar.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske, ističe da su sasvim različite poruke one vezane uz Republiku Hrvatsku, koja je dio NATO-a i koja svoju odbrambenu politiku vodi striktno u okviru NATO-a, te Srbije, koja je formalno izvan svih vojnih saveza i vodi svoju odbrambenu politiku. Dodaje da su u zadnjih nekoliko godina počeli problemi sa brojem dobrovoljnih vojnika, te je donesena odluka da se ide prema obaveznom služenju vojnog roka.
- Hrvatska je taj zakon uskladila sa evropskim standardom, računa na relativno mali odaziv onih koji će htjeti služiti vojni rok i računa da će se relevantan broj mladih ljudi odlučiti za služenje vojnog roka u civilnom aspektu, dakle pozivajući se na prigovor savjesti. Hrvatska računa na taj način povećati svoj rezervni sastav i povećati broj ljudi koji bi eventualno konkurirali za profesionalnu vojsku. Koliko sam vidio, u Srbiji su namjere drugačije. Kao prvo, Srbija ovu odluku donosi u aktualnoj političkoj krizi. To je, prije svega, poruka koja je vezana uz stanje na Kosovu i poruka o navodnoj sposobnosti Vojske Srbije da se na Kosovo vrati. To je poruka za unutarnju politiku. Ali, koliko sam vidio, oni računaju na doista obavezno služenje vojnog roka, na striktne kazne za izbjegavanje i nisam vidio da računaju na veliki osip kad je riječ o neodazivanju, podvlači Gjenero.
Kolektivni sistem
Nikola Lunić, izvršni direktor Saveta za strateške politike iz Beograda, ističe kako globalna geopolitička situacija uslovljava da mnoge zemlje u sadašnjem trenutku razmišljaju o unapređenju operativnih sposobnosti, odnosno o uvođenju obaveznog vojnog roka.
- Nesposobnost vojnog rukovodstva da nametne Vojsku Srbije kao poželjnog poslodavca generisalo je jedan politički kompromis između takve jedne situacije, gde bi mladi veoma rado bili stimulisani da služe vojni rok i druge situacije, a to je globalna bezbednosna ugroženost. Prema tome, 60 dana plus 15 dana za vežbe je nedovoljno da biste vi u ovom trenutku imali specijalistički obučenog vojnika. Savremeni ratovi pokazuju da vojnici moraju biti usko specijalizovani, profesionalni i da moraju odgovoriti svim zadacima koje nameće rapidni tehnološki razvoj aktuelnoj civilizaciji, kaže Lunić.
On dodaje da je naša geografija osnovni faktor geopolitičkog položaja i nikada u istoriji rapidni tehnološki razvoj nije nametao geopolitički oblikovanje situacije kao što to radi danas.
- Bosna i Hercegovina je nesporno pred vratima evroatlantskih integracija, a Srbija je okružena svim zemljama Evropske unije, kao i NATO-alijanse. U tom kontekstu, vreme je da Srbija preispita održivost vojne neutralnosti koja je zasnovana na konceptu totalne odbrane, a koji se ne sprovodi, i da preispita mogućnost integracije u kolektivni sistem bezbednosti, na kraju krajeva kao i BiH, govori Lunić.
