Blanuša može biti primjer svima: Društvu treba liječenje od zapaljive retorike

Nije tajna da se najviše političkih poena skupi zahvaljujući nacionalističkim poklicima, širenju mržnje i rasplamsavanju međunacionalnih tenzija. Domaća javnost reaguje na takve istupe. No, je li vrijeme za promjene i mogu li kandidati (za bilo koje funkcije), koji ne koriste vrelu nacionalističku retoriku, biti masovni izbor glasača danas?

Vraćanje povjerenja

Prof. dr. Branko Blanuša bio je kandidat na vanrednim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj. Kandidovala ga je stranka kojoj pripada, SDS, a podržale i druge opozicione stranke iz ovog entiteta. Za razliku od Milorada Dodika i njegovog SNSD-a, u govorima nije pozivao na nove sukobe, nije vrijeđao nesrbe, nije ni prijetio. I u trenutnim previranjima i pričama o izbornim krađama SNSD-a ostao je staložen. A na izbore je izašlo tek oko 35,5 posto birača sa pravom glasa.

Prof. dr. Asim Mujkić sa FPN-a UNSA naglašava da je ohrabrujuće da glasačko tijelo ove zemlje sve više pokazuje znake ozdravljenja, pa se u većem broju opredjeljuje za političke lidere koji imaju konstruktivni, otvoreni, pomirljivi pristup.

- Ako tome dodamo da je veliki broj glasova za suprotni tabor bio ucijenjen ili na neki drugi način pritisnut da da podršku destruktivnom i ratnohuškačkom kandidatu, znamo iz povijesnog iskustva da na prvi znak slabosti takve politike bivaju odbačene, odnosno podrška njima traje onoliko koliko traje gola kredibilna sila. Sve u svemu, želim vjerovati da smo na početku promjene političke paradigme u ovoj zemlji u cjelini, kaže prof. dr. Mujkić.

Asim Mujkić: Želim vjerovati da smo na početku promjene političke paradigme

Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić naglašava da je vrlo bitno kod građana vratiti povjerenje u izborni proces.

- Niska izlaznost i dugotrajan proces prebrojavanja i kontrole rezultata, uz sve nepravilnosti kojima svjedočimo, dovode sve dosadašnje pobjednike pod sumnju, tako da mi ustvari i nemamo pravu sliku o tome kakav profil preferiraju glasači, ističe Topić.

Dodaje da smo definitivno nakon ovih izbora mogli vidjeti kako je onima koji su glasali dosta galamdžija, onih koji koriste govor mržnje, potiču podjele među građanima, koji su bahati i arogantni.

- To, naravno, još ne znači da glasači preferiraju one koji nisu nacionalisti sa izraženim etnonacionalnim osjećajem. Za tu ocjenu potrebna su nam istraživanja javnog mnijenja, kaže Topić.

Tanja Topić: Nemamo pravu sliku o tome kakav profil preferiraju glasači

U međuvremenu, pet stranaka sa hrvatskim predznakom u BiH (HSS, HDZ 1990, HNP, HDS i HRS) najavilo je da će ponuditi zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Planiraju stati na crtu Čovićevom HDZ-u. Ime kandidata kojeg će ponuditi još nisu dogovorili, ali tragaju za kompetentnim i nestranačkim čovjekom, intelektualcem.

- Ponudit ćemo tu kandidaturu da bude svehrvatski kandidat za člana Predsjedništva, da konačno stanemo ukraj tom monopoliziranju političke sfere hrvatskog naroda u BiH za nečije privatne interese, podvukao je lider HRS-a Slaven Raguž za BHRT.

Politolog Velizar Antić iz ReStarta Srpska smatra da je nužno doći do rješenja kako bi Hrvati zaista birali svog kandidata, a ne da im se podmeće onaj izabran glasovima Bošnjaka, kao što je to bio slučaj sa Željkom Komšićem.

- Mislim da je moguće naći kvalitetne kandidate u svim strankama i kod svih naroda koji nisu istrošeni i koji ne grade narativ samo na nacionalizmu i trkanju ko je veći zaštitnik interesa svog naroda. Najbolji primer za ovu tvrdnju jeste upravo kandidatura Blanuše, naglašava Antić, uvjeren da ima dosta kvalitetnih, obrazovanih i kulturnih kandidata.

Velizar Antić: Ima dosta kvalitetnih, obrazovanih i kulturnih kandidata

Međutim, surova je istina, ističe Antić, da takvi kandidati nisu u prvom planu i da su trenutno iza onih političara na koje smo godinama navikli.

- Izuzetno dobar rezultat koji je napravio potpuno anonimni Blanuša govori u prilog da je čak i samo dva meseca kampanje dovoljno da narod prepozna potpuno novi pristup i da da podršku obrazovanju, kulturi dijaloga, toleranciji, a ne onome na šta smo do sada navikli u političkoj areni. Ukoliko hrvatske stranke koje su opozicija HDZ-u nađu ovakvog kandidata, a reši se problem da se Bošnjaci ne mešaju u ovo glasanje, mislim da imaju veliku šansu da ostvare jako dobar rezultat na izborima za hrvatskog člana Predsedništva BiH, smatra Antić.

A komunikolog doc. dr. Mladen Bubonjić ističe da treba uzeti u obzir da je nacionalistički narativ zapravo dominantan u ovoj zemlji decenijama, te da je dobrim dijelom i doveo do sukoba, da posljedice nisu sanirane, a da su uzroci i dalje prisutni. Takav narativ igra značajnu ulogu danas.

- Ne bih se usmjeravao ni prema aspektu da li birači mogu ili ne mogu da prepoznaju takav narativ, uzevši u obzir da značajnom procentu stanovništva upravo on i odgovara i da je to uzročno-posljedična veza, uzajamna veza između političkih elita i stanovništva, naroda. Jedni druge i hrane i uslovljavaju i doslovno izvlače i crpe energiju jedni od drugih i političke elite nastavljaju, nerijetko po principu perpetuum mobile, bez nekog pretjeranog truda, da egzistiraju na političkom polju, kaže doc. dr. Bubonjić.

Podsjeća da smo više puta svjedočili da političke opcije koje odstupe od takvog narativa nemaju neki značajniji uspjeh na izborima u odnosu na dominantan narativ.

- U principu se sve stranke drže tog narativa i po principu “igre kukavice” niko ne želi prvi da odstupi kako ne bi izgubio glasačko tijelo, tako da u značajnoj mjeri odgovaraju afinitetima i sklonostima, uslovno rečeno, publike, to jest stanovništva. To možemo najviše da govorimo za ove koji izlaze na izbore, ali ne možemo u potpunosti da tvrdimo za ogroman procenat apstinenata. Da li ima među njima onih kojima takav narativ smeta ili ima i onih koji to podržavaju, ali zbog raznih razloga ne žele da izlaze na izbore, ne možemo tvrditi bez detaljnije analize, ističe doc. dr. Bubonjić.

Mladen Bubonjić: Nacionalistički narativ igra značajnu ulogu

(Ne)spremnost elita

Smatra kako je teško pretpostaviti da su političke elite spremne da ustupe ne samo mjesta nego i mogućnost nekim nestranačkim ličnostima da dođu na pozicije koje bi, po mišljenju elita, tako i bile uzurpirane.

- Više puta je u prošlosti bilo pokušaja sa nestranačkim ličnostima, ali je suština u tome što su takve ličnosti predložene, postavljene i “promovisane” upravo od političkih lidera koji su na tom narativnom nivou nastojali da ubijede javnost da su to nestranačke ličnosti. Treba uzeti sa rezervom to da li su to ličnosti u potpunosti oslobođene tereta politike ili su ih postavile političke elite koje na taj način pokušavaju da zaobiđu narativ o uticaju politike na sve i pokušavaju da predstave nezavisnu ličnost koja to, u suštini, i nije, konstatuje.

Ističe da treba uzeti u obzir da stranke imaju i glasačke baze koje reaguju samo na impuls iz vrha stranke. Ono što stranke i lideri kažu, kakve instrukcije daju, takvo će glasanje i biti.

- U idealno-tipskim okolnostima nestranački kandidat bi mogla biti dobra opcija, uz pretpostavku da se animira i podstakne ogromna masa apstinenata, ali to je u našem društveno-političkom kontekstu, u našoj realnosti, nažalost, gotovo nemoguće, zaključuje doc. dr. Bubonjić.