Blage kazne (ne) čiste pravosuđe: U 2024. 945 pritužbi protiv sudija i tužilaca u BiH
Ured disciplinskog tužioca je prošle godine pokrenuo 37 disciplinskih postupaka
Smanjenje plate sudijama zbog nemara i nepažnje u vršenju službene dužnosti, sudija Općinskog suda u Velikoj Kladuši razriješen dužnosti, državna tužiteljica disciplinski kažnjena pisanom opomenom, travnički sudija kažnjen smanjenjem plate zbog kašnjenja u izradi odluka...
Sve su ove disciplinske mjere izrečene protiv nosilaca pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci. U zemlji u kojoj građani pravdu čekaju godinama, a povjerenje u pravosudne institucije opasno erodira, svaka disciplinska mjera može izgledati kao nada... ili kao dimna zavjesa.
Evropski vrh
Da li su ova “čišćenja” početak suočavanja s problemima ili samo kozmetički potezi koji se završavaju na simboličnim kaznama - opomenama?!
- Naveli ste nekoliko posljednjih primjera. To je rezultat toga što transparentnost nije nešto što se može zamjeriti u radu naših disciplinskih organa. I zato znamo za mnoge slučajeve. Na tome se dosta radilo. Činjenica je da smo mi već dugo u samom vrhu među zemljama članicama Vijeća Evrope po broju pokrenutih disciplinskih postupaka. To ne znači da je to nešto negativno, u smislu da se pravi toliki broj disciplinskih prekršaja, nego što jednostavno postoji sistem koji na to reaguje, kaže Arben Murtezić, bivši glavni disciplinski tužilac, za Oslobođenje.
Arben Murtezić: Niz je slučajeva u kojima su najblaže sankcije urodile plodom
Ističe da je bezbroj primjera u regionu u kojima pravosudne afere nikad ne dobiju epilog kroz disciplinske postupke, što se kod nas ne dešava.
Da vidimo brojke. Ured disciplinskog tužioca (UDT) je tokom prošle godine zabilježio 945 pritužbi protiv sudija i tužilaca u BiH.
- Najčešći razlozi za podnošenje pritužbi protiv nosilaca pravosudne funkcije tokom 2024. godine bili su dužina trajanja sudskih i tužilačkih postupaka. Veliki broj pritužbi podnesen je zbog kršenja principa etičkog kodeksa tužioca, koji su doveli do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, navedeno je u izvještaju Ureda disciplinskog tužioca za prošlu godinu, koji je riješio 910 pritužbi, od čega je odbačena 851.
UDT je u toku 2024. pokrenuo 37 disciplinskih postupaka protiv 39 nosilaca pravosudne funkcije.
Kakve su kazne? Uglavnom - javne i pisane opomene, povremena smanjenja plate, rijetko kada suspenzija, a razrješenja su gotovo izuzetak. Ako disciplinska kazna ne odvraća od ponavljanja prekršaja, da li je uopšte kazna?! Ako sudija mjesecima ne donosi presudu, a za to bude “kažnjen” privremenim smanjenjem plate od 10 posto - kakvu poruku to šalje ljudima koji mjesecima čekaju da pravda progovori? Šta onda treba da misle oni koji su u međuvremenu izgubili posao, zdravlje ili živce čekajući rješenje?
- Koliko su sankcije adekvatne? Bez obzira na to što postoje razne kritike i pitanja da li su smanjenja plate i opomene dovoljne, na strani sam toga da je važniji sam postupak i da se ne može sve mjeriti samo prema kazni. Imamo čitav niz slučajeva u kojima su najblaže sankcije urodile plodom. Nemamo značajan broj postupaka koji su završili razrješenjem, ima ih, ali možda ne toliko koliko javnost očekuje. Međutim, treba imati na umu da smo imali značajan broj ostavki koje su došle u toku disciplinskih postupaka, govori Murtezić.
Ironično je da među sankcionisanima ima i onih koji su već ranije kažnjavani - pa opet rade, pa opet pogriješe. Nekad čak i napreduju.
- U jednom slučaju, sudiji su prethodno pet puta pravosnažno izricane disciplinske mjere, od javne opomene do smanjenja plate. Jedan sudija i jedan tužilac su prethodno po dva puta disciplinski odgovarali, uz pravosnažno izrečene disciplinske mjere, kaže glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević.
Dublji rezovi
Šta bi trebalo mijenjati u sistemu utvrđivanja disciplinske odgovornosti?
- Malo toga, ovo nije sistem koji je pokazao neke naročite slabosti. Mislim da se zaista pogodilo sa nekim od ovih izmjena zakona koje smo imali, u smislu toga da je kršenje etičkog kodeksa disciplinski prekršaj, proširena je odgovornost rukovodilaca pravosudnih institucija i to su otprilike te neke promjene koje su nam i trebale. Zaista bi bilo šteta praviti dublje rezove u sistemu koji funkcioniše, poručuje Murtezić.
