Bjeguncima će se suditi u susjedstvu?

Unatoč raspisanim potjernicama, 40 posto predmeta za ratne zločine ostaje neprocesuirano iz razloga što su osumnjičeni pobjegli u druge zemlje. Ponajviše u Srbiju i Hrvatsku. Prema riječima Murata Tahirovića, predsjednika Udruženja žrtava i svjedoka genocida, procesuiranje ratnih zločina je u kolapsu, pa s druge strane imamo “reciklažu predmeta”.

Pritisak na susjede

- Od Dobrovoljačke ulice, za koju ne znam po koji put se nalazi u procesu. Ogromne resurse gubimo na tom predmetu, dok se ne rade maltene gotovi predmeti poput opsade Sarajeva, opsade Goražda, gdje imamo 151 ubijeno dijete, a niko nije odgovarao, zatim opsade Bihaća i tako dalje. Sve su to predmeti na kojima se ništa ne poduzima niti se očito ima namjera da se poduzme, ističe Tahirović.

Prema ideji nadležnih u bh. pravosuđu, a uz pomoć međunarodnih organizacija, pokušat će se izvršiti pozitivni pritisak, prvenstveno na Srbiju i Hrvatsku, kako bi se osobe osumnjičene za ratne zločine procesuirale u tim zemljama. Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, kaže kako je u prošlosti bilo sastanaka sa zvaničnicima susjednih zemalja, ali da većih pomaka nije bilo.

- To diktiraju razmjere zločina, prije svega, a potom i vrijeme. Jedan broj predmeta će sigurno ostati po nepoznatim počiniocima. Mi ćemo nastojati razgovarati, tužioci sa svojim kolegama glavnim tužiocima u susjednim državama, a glavni tužilac Serge Brammertz će tražiti od politika susjednih država da i one daju glas, naveo je Lagumdžija.

Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serge Brammertz rekao je da prepuštanje procesuiranja za ratne zločine zemljama u kojima se osumnjičeni nalaze nije idealno rješenje, ali da je, budući da ustavi susjednih zemalja ne dozvoljavaju izručivanje svojih državljana, procesuiranje u tim zemljama svakako bolje od trenutnog stanja u kojem procesuiranja nema.

- Ovog mjeseca sam bio u svim glavnim gradovima u regiji. Bio sam u Zagrebu, Beogradu, u Crnoj Gori. Razgovarao sam sa ministrima pravde. Razgovarao sam sa predsjednikom Srbije. I dobio sam uvjeravanja od političara da će tužitelji iz ovih zemalja procesuirati ove predmete ukoliko im se ustupi krivično gonjenje, naveo je Brammertz juče u Sarajevu.

Slučaj Đukić

Jedan od najpoznatijih slučajeva je slučaj Novaka Đukića. Đukić je presuđeni ratni zločinac kojem je Sud Bosne i Hercegovine pravomoćno dokazao odgovornost za zločin nad civilima ubijenim 25. maja 1995. na tuzlanskoj Kapiji. On je 2014. godine iz BiH pobjegao u Srbiju i tako već deceniju izbjegava preuzimanje izvršenja dvadesetogodišnje zatvorske kazne.