Bila je to ključna bitka za Sarajevo
Polaganje cvijeća Mezarje Kovači povodom Dana Kantona Sarajevo i 33 godišnjice bitke za odbranu Predsjedništva Republike BiH/Senad Gubelić
Obilježena je 33. godišnjica odbrane Predsjedništva BiH i grada Sarajeva. Brojne delegacije su položile cvijeće na groblju Lav i mezarju Stadion povodom obilježavanja Dana Kantona Sarajevo, odnosno 33. godišnjice bitke za odbranu Predsjedništva BiH.
Dva mosta
Tog 2. maja 1992. godine bitka, poznatija kao bitka za Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, bila je presudna za odbranu glavnog grada. Bila je to prva, velika bitka za glavni grad BiH, a plan snaga bivše JNA, potpomognutih paravojnim formacijama, bio je da zauzmu Predsjedništvo RBiH i eliminišu tadašnje državno rukovodstvo.
Polaganjem cvijeća obilježena je još jedna godišnjica početka opsade Sarajeva. Prije tačno 33 godine počela je opsada Sarajeva, koja je bila najduža u istoriji modernog ratovanja. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podsjetio je na važnost odbrane upravo tog drugog maja.
- Danas, između ostalog, i kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, želim ukazati na presudnu važnost odbrane Predsjedništva u tom periodu. I danas treba reći da Predsjedništvo igra važnu ulogu. Niko ne smije dozvoliti da bilo kada dođe takav sistem koji će podrazumijevati asimetričan izbor u Predsjedništvu. O tome se ne smije ni pregovarati. Mi moramo raditi na izgradnji dva ključna mosta - prema Evropskoj uniji i NATO-u, kazao je Bećirović.
Tog drugog maja 1992. tenkovi i oklopni transporteri JNA zaustavljeni su na Skenderiji, svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva RBiH. Građani Sarajeva su ubijani minobacačkim granatama, snajperskim hicima, protivavionskim naoružanjem, ali su, isto tako, mučeni prekidima u snabdijevanju vodom, električnom energijom i prirodnim plinom, izgladnjivani... Istog dana, 2. maja 1992, pripadnici bivše JNA su na Sarajevskom aerodromu zarobili tadašnjeg predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbegovića i delegaciju kada su se vraćali sa pregovora iz Lisabona. Potom su odvezeni u Lukavicu. Ovaj događaj bio je uvod u ono što će se dešavati narednog dana, 3. maja, kada je JNA počela s izvlačenjem jedinica iz kasarne u starom dijelu grada, na Bistriku, a nakon mukotrpnih pregovora dogovorena je razmjena Izetbegovića. Zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Safet Kešo je u izjavi novinarima rekao da je to jedan od najznačajnijih istorijskih datuma iz perioda odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH.
- Predsjedništvo RBiH nije imalo samo simbolični značaj nego je rukovodilo cjelokupnim procesom odbrane BiH. Pored vojno-strateškog značaja odbrane Predsjedništva 2. maja 1992, taj datum imao je svoje simboličko značenje. Poslata je poruka opredijeljenosti, riješenosti gotovo golorukog naroda da će braniti svoju zemlju, svoju čast i dostojanstvo i pravo na slobodu i život, te da je spreman u toj borbi dati živote. To je poruka 2. maja, istakao je Kešo.
Presude iz Haaga
Za jednu od najdužih opsada u istoriji i teroriziranje stanovništva glavnog grada Bosne i Hercegovine, između ostalog, u ICTY-u su na doživotne kazne pravomoćno osuđeni - bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, kao i komandant VRS-a Ratko Mladić, te nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić. Dragomir Milošević, koji je preuzeo komandu nad Sarajevsko-romanijskim korpusom VRS-a 1994, osuđen je na 29 godina. Biljana Plavišić, bivša predsjednica RS-a, priznala je krivicu za učešće, između ostalog, u zločinima u Sarajevu pred sudijama Haškog tribunala, nakon čega je osuđena na 11 godina zatvora.
Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku:
