Bijeg od pravde u Srbiju ili Hrvatsku: Kunarac, Kornjača, Ilijašević, Pelemiš...

Ratni zločinac Dragoljub Kunarac, koji je odslužio 28-godišnju kaznu zatvora po presudi Haškog tribunala, a kojeg pred Sudom BiH čeka suđenje po još jednoj optužnici za ratne zločine, sve su prilike, lako bi se mogao pridružiti velikom spisku onih koji su bijegom iz države, mahom u Srbiju, izbjegli ruku pravde.

Novi proces

Kunarcu Sud BiH nije odredio pritvor, iako je državno Tužilaštvo to tražilo. Zahtjev Tužilaštva za pritvorom temeljen je činjenicom da je živio u Foči, blizu granice sa Crnom Gorom koju bi mogao lako preći, ali i zdravo-razumskom razmišljanju da bi mu to što je osumnjičen za zločine protiv čovječnosti, za koje se može izreći i najteža kazna, mogao biti dovoljan motiv da napusti BiH. Ipak, u Sudu BiH nisu bili takvog mišljenja, pa su Kunarca, uz zaštitne mjere, pustili da se u novom slučaju brani sa slobode.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida oštro je osudilo ovakav potez Suda BiH, poručivši da je neprihvatljivo da osoba koja je pred Haškim tribunalom već odslužila 28-godišnju kaznu za najmonstruoznije zločine silovanja i porobljavanja, a protiv koje je podignuta nova optužnica za ubistva i progon civilnog stanovništva, nađe na slobodi neposredno nakon izručenja.

- Ovakva odluka direktno ugrožava dostojanstvo preživjelih žrtava i svjedoka te šalje poruku nesigurnosti onima koji decenijama čekaju potpunu pravdu. Posebno zabrinjava činjenica da su zanemarena upozorenja o opasnosti od bjekstva, imajući u vidu da je Srbija utočište za ratne zločince koji, posredstvom srbijanskog državljanstva, uživaju zaštitu u toj državi. Ukoliko se desi da presuđeni ratni zločinac pobjegne iz BiH, odnosno potraži utočište u Srbiji, sudije koje su donijele ovakvu odluku trebaju krivično odgovarati, naveli su iz Udruženja.

Pozvali su nadležne da preispitaju odluku i osiguraju da se postupak protiv Kunarca vodi u uslovima koji garantuju sigurnost žrtava i integritet sudskog postupka. Zaključili su da pravda ne smije biti podređena procesnim olakšicama za počinioce najtežih zločina. Kada se uzme u obzir dužina trajanja postupaka pred Sudom BiH u slučajevima suđenja za ratne zločine, teško je očekivati da će svi optuženi, sve vrijeme trajanja postupka, biti u pritvoru, ističe za Oslobođenje izvršni urednik BIRN-a BiH Denis Džidić. Dodaje da se trenutno veoma mali broj optuženih za ratne zločine nalazi u pritvoru.

- Ne bih rekao da je ovo veliko iznenađenje. Ono što jeste činjenica je to da smo imali niz bjekstava u predmetima ratnih zločina. Radi se o postupku gdje je trebalo dosta jasnije komunicirati i pojasniti da je došlo do određenja mjera zabrane, hoće biti provjeravane i na koji način, da li ima ili nema državljanstvo..., sve kako bi se umirila javnost da će se u ovom slučaju voditi računa, kako ne bismo imali situaciju kao u slučaju Novaka Đukića, u kojoj je presuđeni ratni zločinac u bjekstvu i na slobodi u Beogradu, navodi Džidić.

Dug spisak

A Đukić je samo jedan od mnogih koji je spas našao u susjednim državama, Srbiji ili Hrvatskoj. Među zvučnijim slučajevima su Milomir Savčić, bivši general Vojske RS-a, Mirko Vrućinić, nekadašnji načelnik Stanice javne bezbjednosti u Sanskom Mostu, Ljuban Ećim, Milorad Pelemiš, Duško Kornjača, zatim ratni zločinac Dominik Ilijašević Como, koji je prebjegao u Hrvatsku, Velibor Bogdanović, Mirko Todorović... Svi oni koristili su prednosti dvojnog državljanstva – bh. i srbijanskog ili hrvatskog.

- Ovdje se radi o spletu državnih institucija, koje bi trebale da rade malo drugačije i jasnije komuniciranje. Najveća krivica svakako je na Hrvatskoj i Srbiji, koje odbijaju da sarađuju na predmetima ratnih zločina, ističe Džidić.

Napominje i da su godinama jasne poruke susjedima dolazile iz Haaga, posebno glavnog tužioca Sergea Brammertza, koji je i pred Ujedinjenim nacijama više puta jasno kritikovao srbijansko i hrvatsko blokiranje rada na predmetima ratnih zločina, bukvalno amnestirajući one koji su optuženi ili osuđeni u BiH.