BiH u igri velikih sila za gasnu budućnost: Južna interkonekcija mijenja pravila igre
SAD insistiraju na smanjenju energetske zavisnosti od Rusije
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković otputovao je u Sjedinjene Američke Države, gdje je na poziv Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju učestvovao na Transatlantskom samitu o sigurnosti gasa.
Ni kap ruskog gasa
Domaćini samita su predsjedavajući Vijeća, američki ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum i zamjenik predsjedavajućeg, ministar energetike Chris Wright.
- Ovaj visokorangirani skup okuplja ministre i izvršne direktore vodećih energetskih kompanija s ciljem jačanja transatlantske saradnje u oblasti sigurnog i raznovrsnog snabdijevanja prirodnim gasom u Evropi, saopćeno je iz MVP-a BiH.
Poseban fokus bio je na smanjenju zavisnosti od ruskih energenata, proširenju infrastrukture i komercijalnih aranžmana duž postojećih energetskih ruta širom Evrope, povećanju protoka američkog LNG-a prema istočnoj Evropi, te razvoju dugoročnih ugovora i investicija koje čine temelj energetske sigurnosti Evrope.
Ministri i predstavnici Grčke, Bugarske, Mađarske, Poljske, Rumunije, Slovačke, Moldavije, Ukrajine, Hrvatske, Litvanije, Srbije, Bosne i Hercegovine i SAD-a potpisali su zajedničku izjavu o jačanju sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom u Centralnoj i Istočnoj Evropi kojom se iskazuje zajednička posvećenost diversifikaciji izvora i ruta snabdijevanja, jačanje regionalne infrastrukture, unapređenje komercijalnih aranžmana, te dugoročna energetska stabilnost i sigurnost. Ministar Konaković za Oslobođenje je kazao kako su dva važna aspekta ove cijele priče - ekonomski i geopolitički.
- Prvi, ekonomski aspekt u kojem ta diversifikacija gasnih izvora je vrlo poželjna, posebno u vremenu u kojem mi zavisimo isključivo od ruskog gasa. U vremenu trendova LNG-a, očigledno je, stručnjaci tako kažu da je to trenutno povoljnija opcija i za domaćinstva i za ekonomiju, kaže Konaković.
Ukratko, dodaje, imati američki gas umjesto ruskog, u geopolitičkom smislu, za nas znači mnogo.
- I zbog ekonomije, i zbog geopolitičkih okolnosti, ohrabrujuće je. Pogotovo ohrabrujuće je što se ovdje napravio jedan veliki široki front, možemo tako reći, u kojem su, pa pomalo iznenađujuće, i Srbija i Mađarska. To zaista znači da Amerikanci uspijevaju otklanjati i barijere tamo gdje su one izgledale nepremostive, kazao je Konaković.
U prvom planu u BiH je izgradnja Južne interkonekcije, koja se nameće kao jedan od najvažnijih energetskih projekata u zemlji. Istovremeno, u Republici Srpskoj guraju projekt istočne interkonekcije. Iz ladica se ponovo izvlače i projekti sjeverne i zapadne trase. A u međuvremenu, realnost je prilično jednostavna - plin u BiH i dalje dolazi iz jednog pravca.
Bivši direktor BH Gasa Almir Bečarević smatra da je Južna interkonekcija jedini pravac koji stvarno diversifikuje snabdijevanje, a što znači sigurnost.
- Dobili bismo drugi ulaz prirodnog gasa iz drugog pravca, tako da u odnosu na Novu istočnu, koja ja isti pravac snabdijevanja, Južna ima prednost. Imali bismo mogućnost izbora kupovine prirodnog gasa preko LNG terminala na Krku, a možda nekad u budućnosti i preko Južnog koridora, to je azerbejdžanski gas, rekao je Bečarević za naš list.
Dok Evropska unija planira obustavu uvoza ruskog gasa, a SAD insistiraju na smanjenju energetske zavisnosti od Rusije, vlast u Republici Srpskoj proglasila je gasovod Nova istočna interkonekcija projektom od strateškog značaja. U najave obustave ruskog gasa ne vjeruje.
- Ta priča o tome da će oni ograničiti mogućnost korištenja ruskog gasa su priče kojima zamajavaju javnost, pričaju jedno, a rade sasvim drugo. Ja ne vjerujem u tu priču, zaista ne vjerujem da će oni moći obezbijediti na lak način snabdijevanje gasom a da pritom ne koriste ono što ima Rusija, rekao je Petar Đokić, ministar rudarstva i energetike Republike Srpske.
Ministar Konaković navodi da nije vidio tendersku dokumentaciju tog projekta, ali da mu zvuči vrlo neracionalno u ovom geopolitičkom trenutku, te se pita ko će investirati 900 miliona KM u nešto što je vrlo neizvjesno.
- Sada kada je očigledna američka ofanziva na cijeli region i kada vidimo probleme i dešavanja sa NIS-om u Srbiji, jasno je da to nije realno. Ofanziva koju Amerikanci vode u namjeri da izbace Ruse sa Zapadnog Balkana govori nam da je to suluda ideja. Da li je to sad Dodikova igra da se opravda Rusima zato što je on to njima dužan? Ne znam. Znam sigurno da reakcija američke ambasade na takav proces neće biti blaga, kaže Konaković.
Elmedin Konaković je potpisnik izjave o jačanju sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom/Fena
Iz domaće perspektive, pitanje Južne interkonekcije danas više ne izgleda ni kao rusko, ni kao hrvatsko, pa čak ni kao isključivo bosansko pitanje - izvjesno je da će američka ruka biti ta koja drži ventil budućeg gasovoda. Potez je to koji treba da omogući oslobađanje od zavisnosti od ruskog gasa, kojeg se Evropska unija planira odreći do 2027. godine.
BiH, u potpunosti zavisna od ruskog plina, pod pritiskom je energetskog rivalstva Rusije i SAD-a. Sve upućuje na to da će globalni nadjačati kako prekogranične, tako i lokalne, pa i lično-stranačke interese. Cijeli američki aparat, od onog u Sarajevu do onog u Washingtonu, posvećen je tome da se što prije dođe do cilja - ni kap ruskog gasa.
- Više je pristupa projektu koji je od vitalnog značaja za energetsku sigurnost BiH. Najproblematičniji je pristup HDZ-a BiH. Južna interkonekcija treba da dođe preko teritorija Hrvatske i preko dijelova BiH gdje HDZ ima političku kontrolu. Prepoznali su da su nezaobilazan faktor i pokušavaju to iskoristiti, pa i ucjenjivati BiH preko plina. Zatim, tu je probosanska pozicija sa koje se zagovara da BH Gas kontroliše gas koji ulazi i prolazi kroz BiH, a što bi i svaka druga država zahtijevala. Srpska pozicija je višeslojna. Njihov interes je da gas dolazi isključivo preko istočne interkonekcije, odnosno iz Rusije. Međutim, i oni su aktivno uključeni u ovu priču o Južnoj interkonekciji. Postoje ozbiljne indicije da su ljudi bliski Miloradu Dodiku već duboko involvirani u taj projekat, pominje se njegov sin. Tu je i četvrti pristup koji će na kraju presuditi koja od strana će koliko i šta dobiti, rekao je profesor međunarodnih odnosa i geopolitike na Internacionalnom univerzitetu Sarajevo Jahja Muhasilović za Oslobođenje.
Geopolitička pitanja
Ekonomista i stručnjak za energetsku tranziciju Damir Miljević ističe da ne postoje ozbiljne ekonomske računice kada su u pitanju gasne interkonekcije, a razlog je, tvrdi, u nepostojanju ozbiljnih strategija razvoja energetike u BiH i maloj upotrebi i potrošnji gasa u našoj zemlji.
- Stoga je ovdje investiranje u nove interkonekcije uglavnom političko i geopolitičko pitanje bez ulaženja u suštinu i postavljanja ključnih pitanja: Koja je korist od tog investiranja za građane i privredu i koliko je to uopšte ekonomski isplativo u uslovima u kojima cijene plina rastu, a ulazite u proces dekarbonizacije, odnosno izbacivanja fosilnih goriva iz upotrebe, ističe Miljević.
