BiH siječe crne puteve: U 2024. oduzeti cigarete i duhan vrijedni 2,5 miliona KM
Da su štetne po zdravlje, zna se. Da su skupe pušačima, itekako jesu. Ipak, cigareta se ne odriču. Oni koji su htjeli uštedjeti posezali su za onima sa crnog tržišta. Međutim, cijena nelegalnih i legalnih cigareta skoro je ista. Da li šverceri, ipak, dominiraju?! Na kutiji markica sa Kosova. A usred Bosne i Hercegovine. Svaka druga kupljena cigareta u BiH dolazi sa crnog tržišta. Nekad bilo. Da li je još?! Akcije su velike i brojne.
Savez sa švercerima
Vrijednost oduzetih cigareta i duhana za pušenje u toku 2024. godine iznosi 2,5 miliona KM. Izračunali su to u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, pa pojasnili da se radilo se o cigaretama i duhanu koji nisu bili obilježeni akciznim markicama UIO.
- Crno tržište cigareta i duhana u BiH se iz godine u godinu smanjuje. U UIO mišljenja smo da BiH ide u dobrom pravcu zadnjih pet godina, jer to pokazuju rezultati i brojke, rekla je Darjana Maglov, portparol UIO, za naš list.
Podsjetila je i kako se kretalo tržište cigareta u BiH od 2009. godine, od kada je na snazi Zakon o akcizama u BiH, koji je predvidio usklađivanje oporezivanja akcizom duhana i cigareta u BiH sa legislativom EU.
- Te 2009. godine UIO je izdao 535 miliona komada akciznih markica kojim mora biti obilježena svaka paklica cigareta i prikupila 450 miliona KM po osnovu akciza na duhan i duhanske prerađevine. Svaka naredna godina je, povećanjem poreskog opterećenja po paklici cigareta, donosila smanjenje broja izdanih akciznih markica. Ako uporedimo broj izdanih akciznih markica 2009. i 2020. godine, kada je bilo izdano 185 miliona komada, dolazi se do zaključka da je legalno tržište cigareta u BiH značajno palo i da su se pušači okrenuli crnom tržištu, gdje su cigarete u to doba bile značajno jeftinije, kaže Maglov.
Dalje, nastavlja Maglov, kako cijena cigareta više nije značajno rasla, jer nisu povećavane akcize, i kako je presijecanjem crnih tokova cigareta njih bilo manje na tržištu, došlo je do povećanja cijena cigareta koje su se prodavale na crno.
- To je građane potaklo da, ipak, kupuju cigarete sa legalnog tržišta. Zato smo od 2020. godine do danas zabilježili rast broja izdanih akciznih markica za obilježavanje cigareta i duhana. Dakle, 2020. godine je UIO izdao ukupno 185 miliona komada akciznih markica, a 2023. je izdao 270 miliona komada markica, kada smo ukupno prikupili 969 miliona KM prihoda od akciza na duhan i cigarete. Taj se rast nastavio i u 2024, što nas navodi na zaključak da se crno tržište cigareta u BiH postepeno smanjuje, rekla je Maglov.
Ekonomista Faruk Hadžić ističe da crno tržište duhana, uključujući i prodaju putem online platformi, ima višestruke negativne posljedice na ekonomiju.
- Legalni trgovci su u nepovoljnom položaju, jer se suočavaju s nelojalnom konkurencijom, što direktno utiče na njihove prihode, a samim tim i na smanjenje radnih mjesta i ulaganja u sektor. Na porezni sistem posljedice su još drastičnije. Gubitak prihoda zbog ilegalne trgovine duhanom procjenjuje se na stotine miliona KM godišnje. Ovaj novac bi mogao biti usmjeren na zdravstveni sistem, obrazovanje ili infrastrukturu, govori Hadžić za Oslobođenje i pojašnjava koji su to razlozi zbog kojih šverc dominira, iako je cijena nelegalnih cigareta porasla i približila se cijenama legalnih proizvoda.
- Šverceri često nude proizvode bez minimalnih standarda kvaliteta i sigurnosti, čime mogu ostvariti veći profit. U mnogim slučajevima, ilegalna trgovina duhanom nije samo rezultat potražnje za jeftinijim cigaretama, već i organizovanih kriminalnih mreža koje koriste ovu djelatnost kao stabilan izvor prihoda. Šverceri procjenjuju da su kazne za ilegalnu trgovinu relativno niske ili da se zakoni ne primjenjuju strogo, što ih dodatno motivira da nastave s ovom praksom. Nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti u BiH, kao i slabija kontrola granica dodatno omogućavaju širenje crnog tržišta, smatra Hadžić.
Napominje da borba protiv crnog tržišta duhana zahtijeva jačanje inspekcijskih službi i kontrole granica, uključenje savremenih tehnologija za praćenje i otkrivanje nelegalnih pošiljki, strožije kazne i brzu primjenu zakona, podizanje svijesti javnosti...
Darko Ćulum, direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ocjenjuje da je crno tržište duhana i duhanskih proizvoda ozbiljan problem, a kaže i da ima procjena prema kojima BiH izgubi jedan budžet godišnje zbog neplaćenih poreza.
Ćulum je naveo da su od 2021. do decembra 2024. godine otkriveno i privremeno oduzeti 12.863 kilograma duhana u listu, 9.643 kile rezanog duhana, 332.232 kutije cigareta i 147.360 komada motanih cigareta.
- U prethodne tri godine nadležnim tužilaštvima su podnesena 23 izvještaja kojima je prijavljeno 141 fizičko i četiri pravna lica, rekao je Ćulum za Nezavisne novine.
Ko su gubitnici?
Ekonomista Admir Čavalić smatra da loša akcizna strategija u BiH održava crno tržište duhana i duhanskih proizvoda, odnosno da vodi ka opadanju formalnih prihoda za državu, a potrošači dobivaju manje kvalitetne proizvode po sada gotovo identičnim cijenama.
- Zašto se održava ta potrošačka veza sa crnim tržištem? Vjerovatno zbog činjenice da se očekuje rast akciza, što će opteretiti formalno tržište, pa posljedično potrošači i prodavači na crnom tržištu odlučuju da i dalje budu saveznici. Ko su gubitnici? Država, pa i potrošači koji dobijaju proizvod slabijeg kvaliteta i svi oni koji djeluju u okviru formalne ekonomije zato što se bore sa nelojalnom konkurencijom, rekao je Čavalić za naš list.
