BiH pamti 6 miliona izgubljenih duša: Sarajevo je nekada bilo dom za 12.000 Jevreja
Finci: Sarajevo je prihvatilo obavezu sjećanja/Damir Deljo
U Sarajevu je jučer obilježen 27. januar, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Ovaj dan se obilježava širom svijeta u znak sjećanja na dan kada su 1945. godine pripadnici Crvene armije oslobodili zloglasni koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau, zapadno od Krakowa.
Tragovi su ostali
Logor Auschwitz-Birkenau osnovan je 1940. godine s ciljem da bude dom političkim protivnicima i zatvorenicima, čije bi se ruke onda koristile za fizički rad. Nedugo zatim nadograđen je u logoraški kompleks, u kojem su mučeni i ubijani Jevreji.
Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, osvrnuo se na ključne odluke koje su dovele do obilježavanja i sjećanja na sve žrtve holokausta.
- U Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, imamo poseban razlog da se sjećamo žrtava holokausta. Ne zaboravimo da je 1941. u Sarajevu bilo blizu 12.000 Jevreja, od čega je 9.500 stradalo u holokaustu. To je jedan ogroman procenat Jevreja koji se nije nikad vratio, tragovi su ostali, a danas ih u BiH imamo, nažalost, manje od 50, kazao je Finci na obilježavanju ovog dana u Jevrejskoj opštini u Sarajevu.
Finci ističe da je Sarajevo prihvatilo obavezu sjećanja, te da se u gradu nikada nije osjetio jak prodor antisemitizma koji je, kako tvrdi, svuda u svijetu u porastu.
- Mi i dalje zajedno živimo sa svojim komšijama muslimanima - Bošnjacima, Srbima - pravoslavcima, katolicima - Hrvatima, naglasio je Finci.
Rahela Džidić, predsjednica Jevrejske opštine, istakla je kako u Sarajevu, mjestu susreta naroda, vjera, kultura i tradicija, jevrejska zajednica već 460 godina postoji zajedno sa svim ostalim vjerama i kulturama.
- Holokaust je tu prisutnost Jevreja izbrisao, ali svijetli primjeri, kao što je spašavanje Jevreja i Hagade, pokazuju solidarnost građana BiH, istakla je.
Hazan sarajevske Jevrejske opštine Igor Bencion Kožemjakin istakao je da je genocid nad Jevrejima počinilo lokalno stanovništvo, a to je, kako tvrdi, jedna činjenica s kojom se bh. društvo jako teško suočava.
Jedan spomenik
Kožemjakin je dodao i da bi Sarajevo trebalo da ima centralni spomenik posvećen žrtvama holokausta, ali i da inicijativa za takvo nešto ne bi trebala dolaziti od njih samih.
- Smatram da bi i gradske vlasti, odnosno šira društveno-politička zajednica, kako se to kolokvijalno govori, trebala da uzme učešće u tome, da inicira, da predvodi takvu jednu vrstu akcije, gdje bi se zaista podigao spomenik, možda i ne samo žrtvama holokausta već svim žrtvama, kazao je Kožemjakin.
On je istakao da u Sarajevu takav spomenik, nažalost, ne postoji.
- Svačija žrtva je jednaka i bolna, a mi nemamo centralno obilježje, pred kojim bismo svi mogli da se poklonimo, zaključio je.
