BiH je na dnu evropske ljestvice kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti
Drugi izvještaj „Indeks rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini 2023“, koji je razvio Evropski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) 2013. godine, predstavljen je danas u Sarajevu.
Ovaj je indeks prepoznat u Evropskoj uniji kao važan alat za analizu stanja rodne ravnopravnosti u društvu, kao i za poređenje aktuelnih trendova i trenutne situacije na nivou EU. Indeks predstavlja podatke u šest ključnih domena: Posao, Novac, Znanje, Vrijeme, Moć i Zdravlje.
Prvi „Indeks rodne ravnopravnosti u BiH“ objavljen je 2022. godine, predstavljajući pionirsku inicijativu institucija BiH da izračunaju ovaj indeks u skladu sa EIGE metodologijom. Imajući u vidu važnost prikupljanja statističkih podataka na putu BiH ka Evropskoj uniji, posebno nakon sticanja kandidatskog statusa i mogućeg skorog otvaranja pregovora, Agencija za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za statistiku BiH i UN Women, u okviru prijelazne faze projekta „Podrška za rodnu ravnopravnost“ koji finansira Švedska, izradile su drugi ovakav izvještaj.
- Prema rezultatima Indeksa možemo zaključiti da se BiH nalazi na dnu evropske ljestvice po pitanju rodne ravnopravnosti u svim izračunatim domenama. Rezultat Indeksa 2023. u BiH u domeni Znanja je 58,4 – za 0,3 boda niže u poređenju sa prethodnim Indeksom, a za 5,2 bodova niži od EU prosjeka. U domeni Moći, BiH je imala rezultat od 49,1, dok je prosjek u EU 54,7. Ono što zabrinjava je da su bodovi u većini domena ovogodišnjeg Indeksa rodne ravnopravnosti niži nego kod prethodnog iz 2022, što ukazuje na stagnaciju u postizanju rodne ravnopravnosti u BiH, kazala je Vesna Ćužić, direktorica Agencije za statistiku BiH.
Ona je dodala da je zbog nedostatka pojedinih istraživanja i dostupnosti podataka, Agencija za statistiku bila u mogućnosti izračunati parcijalni Indeks rodne ravnopravnosti za BiH – za tri pune domene (Znanje, Vrijeme i Moć) i dodatne pod-domene (Rad i Zdravlje). Nadalje, naglasila je da je BiH najbliža rodnoj ravnopravnosti EU u domeni Zdravlja (88,5 bodova), naročito u njenoj pod-domeni Pristup zdravstvenom sustavu (97,3 boda), te da je rodna ravnopravnost najmanje izražena u domeni Moći (54,7 bodova).
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić je kazala da je Indeks rodne ravnopravnosti važan jer omogućava mjerenje napretka ili nazatka u stanju rodne ravnopravnosti u najvažnijim oblastima društvenog života u BiH.
- Agencija za ravnopravnost spolova BiH kontinuirano insistira na sistemskom prikupljanju i obradi podataka razvrstanih po spolu. To je obaveza koja proističe iz Zakona o ravnopravnosti spolova, kao i pretpostavka informirane i sveobuhvatne pripreme i provedbe politika. Agencija u kontinuitetu radi sa institucijama BiH na unapređenju rodno razvrstanih podataka, u čemu je ostvaren vidljiv pomak, dodala je Filipović-Hadžiabdić.
Predstavnica UN Women u BiH Jo-Anne Bishop je kazala da drugi Indeks rodne ravnopravnosti ističe posvećenost BiH evropskoj integraciji i rodnoj ravnopravnosti.
- Dok težimo napretku, indeks pruža vrijedne uvide u stanje rodne ravnopravnosti, osvjetljava područja za unapređenje, i naglašava nužnost rodne ravnopravnosti u političkim odlukama. U kompleksnom procesu EU integracija, ovo je važan alat za prikaz budućnosti u kojoj svi imaju jednake mogućnosti i prava, dodala je Bishop.
Indeks rodne ravnopravnosti predstavlja statistički legitiman, objektivan i savremen alat za poređenje stepena rodne ravnopravnosti sa zemljama regije i Evropske unije, kojim se uspostavlja praćenje napretka u postizanju rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini.
Indeks je u cijelosti dostupan ovdje.
