BiH između EU i SAD-a: Može li "Zelena agenda" ugroziti Južnu interkonekciju?
Južna interkonekcija/Ilustracija/BHGas/Nedim Fetahović
Južna plinska interkonekcija predstavlja izuzetno važan strateški projekat kako za Bosnu i Hercegovinu tako i za Sjedinjene Američke Države.
Ipak, ciljevi američke administracije u direktnom su sukobu sa interesima Evropske unije (EU) i njihovom "Zelenom agendom", potencijalno dovodeći u pitanje realizaciju ovog projekta u BiH.
Sukob interesa
U Delegaciji Evropske unije u Sarajevu Nezavisnim novinama je rečeno da EU neće podržati energetska rješenja koja se ne baziraju na obnovljivim izvorima energije, u skladu s energetskim politikama EU. Kako su naveli, energetska politika EU temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050.
- Osim što je važan element procesa pristupanja EU, za Bosnu i Hercegovinu ovo, također, predstavlja značajnu priliku za modernizaciju energetskog sektora, privlačenje investicija i unapređenje dugoročne energetske sigurnosti, kažu u Delegaciji EU.
Na pitanje da li bi, eventualno, Evropska unija bila spremna da finansira ili učestvuje u finansiranju američkih gasnih projekata, u Delegaciji EU su odgovorili da EU pruža značajnu finansijsku pomoć za podršku prelasku na obnovljive izvore energije, bolju energetsku efikasnost i poboljšanu digitalizaciju, uključujući i Reformsku agendu Bosne i Hercegovine u okviru Plana rasta.
- U zamjenu za napredak u ostvarivanju reformskih koraka, uključujući i energetsku tranziciju, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti do 976,5 miliona eura. Finansijska podrška EU ne obuhvata projekte koji bi povećali dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima ili bili u suprotnosti s klimatskim ciljevima, naveli su iz Delegacije EU.
Naslućuje se da zeleni ciljevi EU dolaze u direktni sukob sa interesima administracije predsjednika SAD-a Donalda Trumpa kojima želi razviti mrežu fosilnih goriva, uključujući ugalj, naftu i gas.
Američki investitori na čelu sa gigantom Bechtelom žele izgraditi Južnu plinsku interkonekciju u BiH koja bi ukapljeni plin (LNG) iz terminala na Krku trebala dopremiti u BiH, a trenutno se razgovara o davanju koncesije.
Projekat Južne interkonekcije dugo je bio predmet političko-pravnih blokada i opstrukcija u težnjama raznih aktera da ostvare svoje političke ciljeve. Jedna takva blokada je uklonjena ovih dana nakon što je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZBiH) povukla zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji.
Stručnjak za energetiku i bivši generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić za Oslobođenje govori da se veliki broj institucionalnih i tehničkih prepreka može savladati uz dobru volju i želju.
- Tu, prvenstveno, mislim na pitanje raspolaganja državnom imovinom, kao i imovinom koja je bila nacionalizovana, a sada može biti predmetom restitucije, tako da se američki investitori ne bi doveli u neku tešku i bezizlaznu situaciju, kaže naš sagovornik.
Amer Jerlagić/Arhiv
On ističe da je Evropska energetska zajednica, odnosno Bruxelles, do sada samo postavljala uslove koje Bosna i Hercegovina mora da ispuni.
- To je, prije svega, gašenje termo kapaciteta i smanjenje emisije CO2 do 2030, 2040, 2050. Međutim, nisu nudili nikakva nova konkretna rješenja, kaže Jerlagić.
Ističe kako je više puta spominjao projekte na Drini, odnosno dijelu toka rijeke gdje je državna granica, a koji imaju potencijal da ih podrži međunarodna zajednica jer se radi o međudržavnim projektima između Srbije i Bosne i Hercegovine, te 100 posto obnovljivoj energiji.
Bilo kakav napredak u tom pogledu nije vidio.
Sjedinjene Američke Države su u međuvremenu ponovo aktuelizirale izgradnju Južne interkonekcije, na koju se sada mogu vezati i projekti izgradnje kogeneracijskih plinskih - vodoničnih elektrana. Ove elektrane, pojašnjava Jerlagić, zbog vodonika imaju status zelenih, odnosno obnovljivih izvora energije.
- U vrijeme nestabilnih obnovljivih izvora električne energije poput vjetra i sunca, ovakvi energetski projekti postaju najbolje rješenje za balansiranje elektroenergetskog sistema, smatra on.
Govoreći o potencijalnom razilaženju Bruxellesa i Washingtona o energetskoj budućnosti BiH, Jerlagić smatra da to neće ugroziti izgradnju Južne interkonekcije.
Širenje mreže
Energetski stručnjak i bivši ministar ekonomije Republike Hrvatske Davor Štern u razgovoru za Oslobođenje je istakao, pak, da je u interesu Hrvatske da projekat bude realiziran. Prema njegovim riječima, trebalo bi razmišljati i o budućim koracima, odnosno, izgradnji još jednog terminala u Luci Ploče, sličan onome na Krku, kako bi se taj plin, također, spajao na plinovodnu mrežu u Bosni i Hercegovini.
Davor Štern/Screenshot Facebook
Štern vjeruje kako ovaj projekat nikada ne bi bio realizovan bez intervencije Sjedinjenih Američkih Država i njenih interesa na Balkanu.
- Ono što je najproblematičnije jeste da političari često ne shvataju koliko je energija ključna za razvoj države. Bez energije ne možete računati na bilo kakav ozbiljan razvoj industrije, naglašava Štern.
Pojašnjava da Bosna i Hercegovina ima dobre izvore električne energije, ali i da se plin u određenim industrijama ne može zamijeniti električnom energijom.
- Jasno je da Amerika ima svoj interes u širenju tržišta LNG-a, ali to nije presudno. Važan je i politički moment, da se, uslovno rečeno, zaostale političke tenzije i sporovi između dvije države prevaziđu upravo kroz energetsku saradnju, koja je historijski često služila kao temelj za dugotrajniji mir i sigurnost, zaključio je Štern.
Potencijal za saradnju, investicije i razvoj koji nosi ovako veliki projekat predstavlja priliku koju Bosna i Hercegovina ne smije propustiti bez obzira na trenutna razilaženja Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Odluka Evropske unije da sankcionira Rusiju, odnosno, da u potpunosti obustavi uvoz plina iz ove zemlje do 2028. dodatni je pritisak na Bosnu i Hercegovinu da osigura još jedan izvor snabdijevanja. Ukoliko to ne učini, 1. januara 2028. ostajemo bez ključnog energenta.
