BiH i dalje bez pregovarača za EU: "Na sceni je koalicija koja ne želi zdravu državu"

Svako jutro nas dočeka po jedno novo ime za pregovarača BiH sa EU. Četiri stranke imaju zvanične prijedloge, a čeka se još jedan. U opoziciji RS-a vidljiva neslaganja. Nakon prvobitnih najava o jednom imenu, dolazi do promjena. Dogovoreno je da to bude Branko Nešković, bivši ambasador BiH u Velikoj Britaniji. Potom se SDS iznenada odlučuje za Mirka Šarovića. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović podržao bi Igora Crnatka, “a ne Neškovića, koji je nekadašnji kadar SNSD-a”.

Vanjska politika

- Smatrao sam da će Mira Pekić i PDP predložiti Igora Crnatka, šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji kao bivši ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH ima iskustvo i reference. Dobio bi našu i podršku svih ostalih, ali nažalost to očito nije bilo prihvatljivo Miri Pekić, Branislavu Borenoviću i Drašku Stanivukoviću, poručio je Vukanović.

SNSD insistira da kao formalni član vladajuće koalicije ima pravo imenovati glavnog pregovarača, pozivajući se na deal sa HDZ-om da to treba biti osoba različite nacionalnosti od čelnih osoba u Vijeću ministara i Ministarstvu vanjskih poslova koje sada predvode Borjana Krišto, odnosno Elmedin Konaković. Kao kandidat SNSD-a spominje se Ana Trišić Babić. I HDZBiH ima primjedbe na način izbora pregovarača.

- Ovakav model otvara Pandorinu kutiju u kojoj bi Zastupnički dom preuzimao ingerencije Predsjedništva BiH, što je neustavno i vrlo opasno za BiH, rekao je zastupnik Predrag Kožul.

Zastupnici HDZ-a bi na kraju ipak mogli imati kandidata, a špekuliše se da je to Tonka Krešić-Gagro iz tima predsjedavajuće Vijeća ministara BiH.

Naša stranka je kandidovala Lejlu Hasanović, pravnicu sa Univerziteta u Sarajevu, doktoranticu na Univerzitetu Heinrich Heine u Düsseldorfu i dobitnicu prestižnih stipendija Fulbright i Chevening.

SDP je kandidovao Lejlu Ramić-Mesihović, docenticu i šeficu Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu, stručnjakinju za politiku velikih sila i evropske integracije.

NiP, kao treći dio ove koalicije, i dalje nije donio odluku. SDA je odustala od nominacije, a ni DF neće predlagati bilo koga. U opticaju su tri modela izbora i potpuno različite vizije puta prema Bruxellesu. Model koji zagovaraju SNSD i HDZBiH je da odluku donosi izvršna vlast, odnosno Vijeće ministara.

- Jedan od načina zašto je predložen ovakav način izbora je da se izbjegne da glavnog pregovarača bira izvršna vlast. U Vijeću ministara bi ga imenovao SNSD, kao i u Predsjedništvu. Parlamentarna skupština, odnosno Predstavnički dom je jedino mjesto gdje SNSD ne diktira političke procese, rekao je šef Kluba SDP-a Saša Magazinović.

Ustav nije precizirao ko odlučuje, kažu pravni stručnjaci, ali napominju da proces spada u vanjsku politiku.

- Ustav favorizuje Predsjedništvo BiH za imenovanje pregovarača, jer to je vanjska politika. Parlamentarna skupština BiH može i treba sudjelovati u unutrašnjem dogovoru kroz određene savjete, zakone i ratifikaciju, ali ne može preuzimati inicijativu. To bi zahtijevalo izmjenu Aneksa 4 Daytona, što je Ustav BiH, smatra Davor Trlin, profesor ustavnog prava.

Nepoderiva koalicija

Ibrahim Prohić, politički analitičar, kaže da je na sceni koalicija HDZ-a i SNSD-a “koja ne želi zdravu BiH”.

- Nastavlja se uobičajena politička tehnologija trgovine, a to znači da interesi države, odnosno opšti ili javni interes nije u fokusu etabliranih politika, nego imamo konstantne pokušaje da se druga strana prevari. I ova situacija, kao i čitav niz drugih, potvrđuje da je na sceni nepoderiva, kolokvijalno rečeno, koalicija između SNSD-a i HDZ-a BiH, koja ne dozvoljava ni koraka naprijed, rekao nam je Prohić.

Za EU je najvažnije da Bosna i Hercegovina ima pouzdanog sagovornika s Evropskom komisijom. Da bi se to postiglo, glavni pregovarač i pregovarački tim moraju nastupati jednim glasom, u ime cijele zemlje, izjavio je šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca.