BiH i dalje bez budžeta: Ko će "letjeti" zbog ignorisanja Christiana Schmidta?
Christian Schmidt: Rok je 60 dana/Senad Gubelić
Bosna i Hercegovina je i dalje bez budžeta, ali s viškom izgovora onih koji su to pitanje trebali riješiti. Političari se takmiče u tome ko će uvjerljivije glumiti da mu je stalo da ga usvoje. Jedni guraju, drugi koče, a svi zajedno uvjeravaju narod da rade dan i noć. I rade, ali samo na tome da krivicu prebace na nekog drugog.
Istekao rok
Milijardu, 570 miliona i 500 hiljada maraka teška je državna kasa za ovu godinu. Na svoj dio čekaju i institucije kulture od značaja za BiH, koje se već godinama, pa i decenijama bore za opstanak. Predsjedništvo BiH im je u prijedlogu budžeta namijenilo 7,9 miliona KM.
Budžet mora proći oba doma državnog Parlamenta, a nije još nijedan. Za SNSD tri su ključne tačke sporenja, među kojima i novac za institucije kulture.
- I to je možda i najveći neustavni i nezakoniti apsurd u prijedlogu, a to je pokušaj da famoznih sedam institucija kulture na mala vrata ubacite u budžet bh. institucija. To nije smio da uradi čak ni nelegalni Schmidt. Čak i u njegovom nelegalnom nalogu piše da se prvo moraju donijeti zakoni koji bi regulisali upravljanje i finansiranje institucija kulture, što bi bila potencijalna pretpostavka za odobravanje ovih sredstava, rekla je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD).
U prigovoru koji su Predstavničkom domu PSBiH uputili direktori ustanova kulture Republike Srpske piše da su ustanove kulture u nadležnosti entiteta i Brčko distrikta.
- Ustav BiH eksplicitno navodi da Republika BiH nastavlja svoje pravno postojanje kao BiH. To znači da BiH kao država preuzima sva pravna nasljeđa prethodne RBiH, uključujući osnivanje i upravljanje institucijama koje su bile na njezinom nivou. Sedam navedenih ustanova kulture osnovano je prije Dejtonskog sporazuma (1995) zakonskim aktima RBiH, pa se one automatski prenose na državni nivo bez potrebe za novim osnivanjem. Ustav jamči kontinuitet svih zakona, propisa i sudskih poslovnika koji su bili na snazi na teritoriju BiH u trenutku stupanja Ustava na snagu (14. decembra 1995). Oni ostaju važeći “u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom”, sve dok nadležni organi BiH drugačije ne odrede. Zakoni kojima su osnovane navedene ustanove nisu u suprotnosti sa Ustavom, pa se oni primjenjuju dalje, pojasnio je Davor Trlin, profesor ustavnog prava, za Oslobođenje i dodao da je BiH i dalje osnivač/vlasnik, s obavezama da obezbijedi finansiranje (iz državnog budžeta), imenovanja rukovodstva i ostale nadležnosti.
- Visoki predstavnik je dao rok Vijeću ministara i Parlamentu BiH da donesu zakon o statusu i financiranju sedam kulturnih ustanova od državnog značaja. Ova odluka eksplicitno potvrđuje njihov državni nivo i naslanja se na ustavni kontinuitet. Visoki predstavnik je naglasio da su ove institucije od značaja za cijelu BiH, a ne entitete i da njihovo propadanje ugrožava kulturno nasljeđe i stabilnost države, rekao je Trlin.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je prije skoro godinu donio odluku kojom je privremeno riješio probleme finansiranja i funkcionisanja institucija kulture od posebnog značaja za državu.
Pojasnio je da su u roku od 60 dana nadležni organi BiH, a naročito Vijeće ministara BiH, dužni podnijeti prijedlog(e) zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za državu.
Rok je istekao još u januaru, a u parlamentarnu proceduru još ništa nije upućeno. A kako je neizvršavanje odluka visokog predstavnika krivično djelo, nameće se pitanje hoće li oni koje je Schmidt zadužio da pronađu rješenje u roku od dva mjeseca, a koji to očigledno nisu uradili, odgovarati pred sudom? Hoće li tužilaštvo organizovati masovnu političku ekskurziju do sudnice? Ili ćemo, po starom dobrom običaju, gledati poznati bh. sport - kolektivno bježanje od odgovornosti? Može li se neizvršavanje odluke OHR-a o kulturnim institucijama posmatrati kao krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika?
Konkretni akteri
- Da, iz ustavnopravnog i krivičnopravnog ugla, ovo se može posmatrati kao potencijalno krivično djelo, ali samo pod određenim uslovima i za konkretne aktere. Odluka obavezuje Vijeće ministara BiH da u roku od 60 dana podnese prijedlog(e) zakona PSBiH. PSBiH nije usvojio takav zakon, što predstavlja propuštanje izvršavanja. Ako se utvrdi da su odgovorne osobe (npr. članovi Vijeća ministara ili predsjednici entiteta) aktivno sprečavali ili ignorisali ovu obvezu, Tužilaštvo BiH može pokrenuti postupak. Međutim, za opću neaktivnost vlasti ovo bi zahtijevalo dokazivanje svojstva učinioca (samo službene i odgovorne osobe), a ne samo kolektivnu odgovornost institucija. U praksi, OHR može eskalirati sankcijama (npr. smanjenje ovlasti), ali krivični postupak zavisi od Tužilaštva BiH. Ukratko: Da, može se posmatrati kao takvo djelo iz određenog ugla, posebno ako postoji dokaz o namjernom sprečavanju, ali nije automatski krivično za sve sudionike – zahtijeva individualnu kvalifikaciju, rekao je Trlin za naš list.
