BiH bez alternativnih izvora: "Bez ruskog gasa gušićemo se u smogu"

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obavijestio je građane da je iz Rusije stigla, kako je rekao, razočaravajuća vijest.

Energetski kolaps

- Ponudili su nam ugovor za gas samo do Nove godine. Trebalo je da zaključimo do maja dugoročni ugovor na tri godine. Bili smo više nego fer i pouzdan partner u svakom smislu. Zašto do Nove godine? Logika je jednostavna, zato što oni žele time da nam kažu: “E, ako vi budete krenuli u nacionalizaciju NIS-a ili bilo šta drugo, mi možemo da presečemo gas 31. decembra”. I to je za mene veoma, veoma loša poruka, ne zato što smo mi planirali da nacionalizujemo, jer da jesmo, mi i dalje ne bismo imali sankcije. Amerikanci su mi rekli, potpišite, neće biti sankcija, samo nam recite da vam je potrebno vreme da nacionalizujete vašu naftnu industriju. Rekao sam im da to za mene nije prihvatljivo, naša zemlja nije ni komunistička, ni fašistička, niti volimo da otimamo tuđi kapital i tuđu imovinu, rekao je Vučić.

"Moramo imati diverzifikaciju"

Šta je s Južnom interkonekcijom? U BiH će stizati i američki gas, politizacija je nepotrebna

S obzirom na to da u Bosnu i Hercegovinu gas dolazi isključivo preko Srbije, opravdana je zabrinutost zbog mogućeg ugrožavanja jedine rute snabdijevanja.

- Sve dok se Srbija, koja nabavlja skoro deset puta više ruskog gasa od Bosne i Hercegovine, snabdijeva i transportuje taj gas prema našoj zemlji, BiH će se takođe snabdijevati ruskim gasom, u skladu s potpisanim ugovorima bh. snabdjevača s Gazpromom. I poslije Nove godine snabdijevanje će se nastaviti, kako za Srbiju, tako i za BiH, jer je u ovom trenutku nemoguće prekinuti taj proces, barem do kraja 2027. godine, kada je, prema planu Evropske unije REPowerEU predviđeno potpuno zaustavljanje uvoza ruskog plinovodnog i ukapljenog prirodnog gasa, rekao je stručnjak za energetiku Nihad Harbaš za Oslobođenje.

Harbaš: Rusija i EU su svjesne da BiH nema alternativu

Ukoliko bi došlo do prekida dotoka ruskog gasa, a imajući u vidu da trenutno ne postoje alternativni izvori snabdijevanja, postavlja se pitanje da li bi, naprimjer, Kanton Sarajevo bio prisiljen koristiti električnu energiju kao zamjenu?

- Predviđam da do toga neće doći, jer su i Rusija i EU svjesne da BiH nema alternativu. Međutim, ukoliko bi se to ipak dogodilo, svi korisnici u našoj zemlji morali bi preći na određene alternativne izvore – kako u Sarajevu, tako i u Zvorniku, Visokom, Zenici i drugim gradovima. Ti izvori bi bili mazut, pelet, briket, drva, ugalj, gume, plastika, te na koncu električna energija. Međutim, te alternative ne bi dugo izdržale, jer ne postoje dovoljne količine koje bi mogle nadomjestiti gas, niti tržište koje bi ostalo imuno na takav udar. Elektroenergetski sistem bi kolabirao, a cijene bi divljale. Skladišta i zalihe nemamo, robne rezerve energenata također, a urbane sredine dodatno bi se suočile s pogoršanjem kvaliteta zraka i zagađenjem – gušili bismo se u smogu, govori Harbaš.

Stručnjak za energetiku i bivši direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić, također, kaže da bi u slučaju prekida dotoka gasa alternativa bila prelazak na električnu energiju ili, još gore, na čvrsta goriva.

- Tokom zimskih mjeseci nastao bi haos, jer znamo kakva je situacija u Sarajevu kada je riječ o zagađenosti zraka, napominje Jerlagić.

Ovisnost o ruskom plinu ostavlja BiH ranjivom na uticaje i uslove koje postavlja Moskva. Iako se godinama govori o potrebi za alternativnim izvorima gasa, jer sigurnost snabdijevanja i diversifikacija izvora znače veću energetsku samostalnost, pitanje je: jesmo li išta konkretno uradili?

- Decenijama je očigledna potreba za smanjenjem ovisnosti ne samo o ruskom gasu već o svim uvoznim energentima. Ne zaboravimo da uvozimo i naftu, koja ima najveći udio potrošnje u energetskom miksu, zatim gas, koji bi bez obzira na porijeklo i dalje bio uvozni, jer “bureta za vodu”, odnosno skladišta gasa nemamo, govori Harbaš, napominjući da je diversifikacija uvijek dobra i potrebna, kako sa juga, tako i iz drugih pravaca – zapada i sjevera.

- Nešto se na tom polju radi, ali, nažalost, konkretnih projekata još nemamo. Udio obnovljivih izvora energije je neznatan, a energijska efikasnost, odnosno smanjenje potrošnje, kako uvoznih energenata tako i domaćih je na niskim granama. Moramo pokrenuti infrastrukturne projekte i otkloniti administrativne barijere, izmijeniti i donijeti novu regulativu, te iskoristiti zadnji voz međunarodnih donatora kako bismo uskočili u vagon zvani energetska tranzicija ka čistim izvorima energije, poručuje Harbaš.

Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić je, govoreći o budućnosti energetskog sektora BiH, rekao kako ljudi konačno shvataju koliko je Južna interkonekcija krucijalan projekat za BiH.

- Ne radi se samo o dodatnom dovodu nego o povećanju kapaciteta. Danas dobijamo oko 200 miliona kubnih metara gasa iz Srbije, a nama treba više. Da termoelektrane rade na gas, ne bismo imali dovoljno ni za građane Sarajeva. Zato nam trebaju dodatni kapaciteti i alternativni pravci, što bi značilo bolju cijenu i veću sigurnost. Za izgradnju Južne interkonekcije postoje svi uvjeti, ali danas da krenemo dok dobijemo dozvolu da radimo neke stvari, treba nam otprilike od pet do sedam godina. Recimo, desi se odluka 2027, to je za dvije godine, da više ruski gas ne može da ulazi, a za Južnu interkonekciju treba pet godina, šta će se desiti? Pa, može doći do energetskog kolapsa zemlje, rekao je Ustamujić za FTV.

Prava alternativa

Na pitanje o sudbini Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), istakao je da su Crna Gora, Albanija i Hrvatska ponovno pokrenule tu inicijativu. Brine ga što je BiH u početku trebala biti dio projekta, ali se odustalo. Prema njegovim riječima, BiH bi hitno trebala pokazati interes za uključivanje, jer se, kako kaže, dio Južne interkonekcije kači na IAP.

- Stalno ponavljam da spas leži u alternativi, mi moramo imati alternativu ruskom gasu. Ova konekcija prema Zagvozdu, prema Hrvatskoj, odnosno prema otoku Krku, zaista je prava alternativa ruskom gasu, a svaka alternativa i konkurencija daje uslove za nižu i bolju cijenu, tako da smatram da svi zajedno moramo puno više učiniti da se taj projekat desi, bez obzira na opstrukcije koje dolaze od HDZ-a, odnosno kantona koji su na putu tog gasovoda od Bugojna preko Kupresa, Tomislav-Grada, Posušja pa do Zagvozda. Nama taj projekat treba, to je jedina prava alternativa ruskom gasu i Južna interkonekcija je možda čak i generacijski projekat, rekao je Jerlagić za Oslobođenje.