Bez slobode govora nema članstva: EU jača nezavisno novinarstvo u BiH
Evropska unija će u medije i civilni sektor u Bosni i Hercegovini do kraja 2027. uložiti sedam miliona eura, najavila je komesarka Unije za proširenje Marta Kos na konferenciji “Mediji i civilno društvo: Kritički glasovi pod pritiskom”. Kos je istakla kako medijima nedostaje nezavisnih izvora finansiranja te okruženja za nesmetan rad.
Priručnik autokrate
“Slobodno novinarstvo je kičma demokratije i Evropska unija će ga podržavati. Ovo je teško i izazovno vrijeme, kritički medijski glasovi su nam neophodni kako bismo sačuvali demokratiju”, poručila je Kos.
Marta Kos i sama je bila novinarka. Primjećuje da su se uslovi u kojima mediji rade promijenili.
“Danas smo suočeni s neprijateljima slobode koji troše ogromne sume novca kako bi ugrozili našu demokratiju”, navela je Kos, te se osvrnula na loše uslove u kojima rade novinari u Republici Srpskoj.
- Vidimo zakonodavne inicijative koje nastoje smanjiti prostor civilnom društvu i novinarima. Kriminalizacija klevete je korak dalje ka suzbijanju medijskih sloboda. Zakon o stranim agentima je dodatno suzio medijske slobode, rekla je Kos, dodajući da ovi potezi ne doprinose slobodnom i demokratskom društvu i štete Bosni i Hercegovini.
Poručila je kako novinarski rad nije prijetnja, ali da je ograničavanje slobode opasnost. Kos je poručila da bez slobode govora nema članstva u EU koja povećava ulaganja u nezavisne medije.
- Nestankom USAID-a vaš posao je postao još teži. Mi popunjavamo tu prazninu, ali ne možemo pokriti sve, navela je Kos, napomenuvši da su kritički glasovi pod pritiskom ne samo u BiH već i u EU i širom svijeta.
- Ovo je vrlo opasno za naše demokratije, jer su građani koji mogu vjerovati u ono što čitaju i čuju ključni da bi oni na vlasti bili odgovorni. Kada su nezavisni mediji i civilno društvo ušutkani, naša sposobnost da očuvamo demokratiju je oslabljena i to je priručnik svakog autokrate, rekla je komesarka.
Urednik Capital.ba Siniša Vukelić upozorio je na rastuće prijetnje novinarima i zatražio snažniju podršku Evropske unije.
- Napadi na novinare, neprocesuiranje i sporo sudsko djelovanje predstavljaju ogroman problem. Vrlo mali broj slučajeva završava osuđujućim presudama. Želimo da prenesemo Evropskoj uniji da mora učiniti mnogo više na zaštiti slobode govora u BiH, istakao je Vukelić.
Dodao je da je za medije jednako važno pitanje ekonomske održivosti, jer se sektor suočava s povlačenjem donatora, dok domaći izvori podrške ostaju nedovoljni.
- Očekujemo da EU otvori nove fondove za zemlje kandidate za članstvo. Samo tako ćemo moći opstati i nastaviti našu osnovnu misiju – govoriti istinu, propitivati nosioce javnih funkcija i obavljati demokratsku dužnost, poručio je Vukelić.
Kos je ponovila riječi predsjednice EK-a Ursule von der Leyen koja je prije mjesec kazala kako su slobodni mediji kičmeni stub svake demokratije, te poručila da će Evropska unija podržati slobodu medija sada i u narednom periodu, ali i glas civilnog društva.
Kos je navela kako se mediji i civilno društvo, ali i društvo općenito, suočavaju s neprijateljima slobode koji ulažu ogromne napore i sredstva kako bi polarizirali društvo, destabilizirali demokratije i urušili povjerenje među zajednicama.
- Prije 30 godina, kada sam iz Njemačke izvještavala za državnu RTV Slovenije, mi novinari smo još bili glavni izvor ograničenih informacija i imali smo vremena. Nije bilo mobitela, e-maila, kompjutera - imali smo vremena da provjerimo činjenice i služili smo poput filtera. Bili smo cijenjeni. To danas nije slučaj. Suočeni smo s obiljem informacija na društvenim mrežama koje daju prioritet nečuvenom nad promišljenim i to je nešto što prikazuje demokratije kako slabe, šire narative koji pravdaju agresivno ponašanje. Okruženje za kvalitetno novinarstvo postaje teže širom svijeta. Znamo da se suočavate s prijetnjama, ponekad i nasiljem. Upozorili smo na ovo u izvještajima Komisije. Kriminalizacija klevete ozbiljan je korak unazad i stvorila je zastrašujuću atmosferu među novinarima i aktivistima civilnog društva. Svjesni smo da je Zakon o stranim agentima stigmatizirao nevladine organizacije, ograničio njihov legitiman rad i udaljio BiH od evropskih standarda. Ove mjere slabe društvo, ne jačaju ga, upozorila je Kos.
Poručila je kako organizacije civilnog društva nisu strani agenti, već da su oni koji preuzimaju velike rizike kako bi poboljšali svoje zemlje najveće patriote i partneri građana budući da omogućavaju da se problemi građana čuju.
Informirana javnost
- Ograničavanje takvih kritičkih glasova rizik je da se podstiču korupcija, netolerancija, loše upravljanje, navela je Kos.
Podsjetila je kako je upravo izvještavanje i istraživanje nezavisnih novinara i civilnog društva dovelo do razotkrivanja korupcije tokom pandemije, sistemske izborne prevare u lokalnim zajednicama, organiziranog kriminala, zloupotrebe položaja zvaničnika, te da je hrabrost ovih novinara dovela do hapšenja i krivičnog gonjenja.
- Nezavisno novinarstvo treba društvu i trebamo ga više, ne manje, poentirala je Kos.
Citirala je bivšeg francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea koji je rekao: “Politika je previše važna da bi se prepustila samo političarima”.
- Slažem se. A to vrijedi i za proces pridruživanja Evropskoj uniji. On ne može biti vođen samo od političara. Potrebna je informirana javnost, angažirano civilno društvo i jaki, nezavisni mediji, zaključila je Kos.
