Berlinski proces je most ka EU: Koliko smo pomaka napravili?

Sa prošlogodišnjeg jubilarnog Samita Berlinskog procesa/X
Berlinski proces ušao je u jedanaestu godinu postojanja. Naša zemlja aktivni je sudionik procesa, no u određenim oblastima ipak zaostaje. Amer Kapetanović, generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), kaže nam da je Berlinski proces inicijativa pokrenuta 2014. s ciljem jačanja regionalne saradnje Zapadnog Balkana i približavanja regiona EU.
- Suština procesa je ubrzanje ekonomskog razvoja, poboljšanje povezivanja i unapređenje saradnje u oblastima poput trgovine i slobodnog protoka robe i usluga, mobilnosti ljudi i radne snage, osnaživanja mladih, digitalne transformacije, zelene transformacije, ističe Kapetanović.
Sloboda kretanja
Objašnjava da RCC, kao ključni regionalni akter, aktivno podržava Berlinski proces kroz inicijative poput Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM) i Zelene agende za Zapadni Balkan koje su proizašle iz tog procesa i koje pomažu u uklanjanju barijera u regionu, treba da olakšaju i približe integracije regije u EU mehanizme.
Smatra da je Berlinski proces izuzetno važan za uspješne evropske integracije Zapadnog Balkana.
- Berlinski proces podstiče ekonomsko povezivanje i dijalog među ekonomijama Zapadnog Balkana, što je ključno za stabilnost i razvoj regiona. Inicijative pokrenute u okviru Procesa, poput CRM-a i Zelene agende, pomažu u usklađivanju sa evropskim standardima i dio su Plana za razvoj EU, kaže Kapetanović.
Naglašava da se Procesom omogućava brže provođenje infrastrukturnih projekata, olakšava trgovina i poboljšava poslovno okruženje. Olakšava se i slobodno kretanje ljudi kroz sporazume poput priznavanja visokoškolskih diploma i stručnih kvalifikacija.
- Berlinski proces pokazuje posvećenost EU integraciji regiona, čak i u trenucima kada proces proširenja djeluje sporije. A sve ove inicijative direktno doprinose približavanju Zapadnog Balkana EU, čineći Berlinski proces ključnim mostom na putu za EU, objašnjava generalni sekretar RCC-a.
Podvlači da je Berlinski proces inkluzivan i uključuje svih šest ekonomija Zapadnog Balkana.
- Svi su učestvovali i bili dijelom procesa, potpisivali sporazume i uživali u rezultatima. Dinamika ratifikacije i implementacije pojedinih sporazuma nije ista u svakoj zemlji potpisnici, podsjeća Kapetanović.
Da bi se stvorilo jedinstveno regionalno tržište, poentira, od presudne važnosti je sloboda kretanja.
- Sporazum o putovanju s ličnim kartama koji je svih šest ekonomija Zapadnog Balkana potpisalo, ratificirale su sve potpisnice osim BiH, naglašava naš sagovornik i zaključuje da je izuzetno važno da i naša zemlja to učini čim prije.
Dr. Christian Hagemann, izvršni direktor Die Südosteuropa-Gesellschafta, ističe da je glavni cilj Berlinskog procesa poticanje regionalne saradnje i međusobnog rada zemalja Zapadnog Balkana na pitanjima koja su od interesa za cijelu regiju. Proces okuplja zemlje iz EU i Veliku Britaniju koje podržavaju evropski put regije i integraciju u određenim oblastima.
- BiH je sve vrijeme dio Berlinskog procesa. Berlinski proces nije direktno povezan sa evropskim integracijama, ali nudi podršku koracima koji su neophodni da bi se konačno postalo članicom EU, kaže dr. Hagemann.
Neslaganje elita
Dr. Soeren Keil, viši saradnik za nastavu i istraživanje na Univerzitetu Passau u Njemačkoj, objašnjava da je Berlinski proces pokrenula Njemačka kao paralelni proces sa procesom proširenja EU.
- Za razliku od procesa proširenja, gdje se EU bavi svakom zemljom na Zapadnom Balkanu pojedinačno, suština Berlinskog procesa je da podrži regionalnu saradnju i integraciju. Najveći uspjesi Procesa su u oblastima ekonomske integracije, u rasponu od Zajedničkog regionalnog tržišta do roaming zone i zajedničkih infrastrukturnih, energetskih i razvojnih projekata širom Zapadnog Balkana. Drugi oblici saradnje, naprimjer, u oblasti sigurnosti, pitanjima koja se tiču mladih ili u javnoj upravi, prilično su limitirani, ističe naš sagovornik.
Naglašava da je BiH dio mnogih ekonomskih inicijativa povezanih sa Berlinskim procesom.
- Imala je koristi od razvojnih projekata i pobliže je integrirala vlastitu ekonomiju sa ekonomijama susjeda - u određenoj mjeri i poboljšavajući standarde u skladu sa pravnom stečevinom EU. Međutim, u nekim aspektima, bh. putovanje Berlinskim procesom je mnogo slično njenom EU putovanju. Ostvaren je mali progres u određenim tehničkim oblastima, ali kad god su postojale veće inicijative, naprimjer o saradnji državnih službi, o upravljanju okolišem ili o čistoj energiji, političke prepirke i neslaganja elita spriječili su BiH da učestvuje ili sprovede odluke - i time je propustila ključna sredstva, podvlači dr. Keil.Poentira da je ideja Procesa integracija regije, ali i potenciranje evropskih standarda.
- U nekim pitanjima koja se odnose na zajedničke vizne režime i upravljanje granicama, došlo je do velikog napretka između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije. Bosna, nažalost, nije bila dio ovog napretka. Iako je saradnja značajno poboljšana u nekim zemljama Zapadnog Balkana, što im je omogućilo i bližu integraciju sa evropskim mrežama i saradnju sa sistemima upravljanja granicama EU i FRONTEX-om, u Bosni to nije slučaj. Zemlja se ne smatra spremnom, te se propušta prilika da se integriše u evropske sisteme, ističe dr. Keil.
Politička analitičarka iz Velike Britanije dr. Marika Djolai ističe da je suština Berlinskog procesa podrška zemljama Zapadnog Balkana da provedu neophodne reforme koje bi ih približile standardima EU.
- Berlinski proces indirektno podržava evropske integracije i veliki broj projekata koji se dogovore u sklopu Berlinskog procesa uglavnom se finansiraju iz IPA instrumenta. BiH je, kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana, dobila pristup važnim projektima i finansijskoj podršci koja može zemlju pokrenuti ka ostvarivanju standarda neophodnih za pridruživanje EU. Proces, osim jačanja regionalne saradnje i stvaranja Zajedničkog regionalnog tržišta, ima i diplomatsku misiju koja se očitava u razrešenju svih bilateralnih sporova među zemljama Zapadnog Balkana i članica Berlinskog procesa, ističe dr. Djolai, te dodaje da je cilj i da se podstakne proces pomirenja između zemalja Zapadnog Balkana.
Kasnimo u koracima
Što se tiče ispunjenja obaveza, BiH, barem kada je riječ o slobodi kretanja iz 2022, zaostaje za drugim zemljama regiona, jer jedina nije ratifikovala Sporazum o kretanju sa ličnim kartama, što znači da građani Kosova i dalje moraju imati vizu za ulazak u BiH.
- BiH, odnosno Republika Srpska i njen lider Milorad Dodik, i dalje insistiraju na viznom režimu za Kosovo iako je ova zemlja unilateralno ukinula vize za građane BiH i poslala signal da želi regionalnu saradnju i brže koračanje ka evropskim integracijama, kaže dr. Djolai i dodaje da postoji niz dogovorenih sporazuma koje BiH još nije potpisala.
Ne smatra da je neispunjavanje obaveza prihvaćenih u sklopu Berlinskog procesa glavna kočnica ka EU. Glavna kočnica je, ocjenjuje dr. Djolai, neispunjavanje formalnih zahtjeva, što bh. institucije dobro znaju. Dr. Djolai ističe i da će ove godine Velika Britanija biti domaćin Samita Berlinskog procesa. Jedan od glavnih ciljeva bit će potenciranje ekonomske saradnje, a insistirat će se i na stabilnosti i bezbjednosti, te saradnji u oblasti borbe protiv ilegalnih migracija.