Bečlije znaju kako sanirati zgrade pod kulturno-historijskom zaštitom

”Sanacija zgrada s fokusom na zaštitu spomenika” naziv je radionice koju je Ured Grada Beča u Sarajevu organizovao zajedno sa Kantonalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, a koja je održana u Olimpijskom muzeju Sarajevo.

Puno je izazova

Šefica Ureda Grada Beča u Sarajevu Tijana Purgić kaže da je radionica nastala u namjeri i na inicijativu Kantona Sarajevo da ostvare saradnju Beča i Sarajeva u tome kako sanirati zgrade koje su pod kulturno-historijskom zaštitom, kako izvršiti intervencije, a da se ne ugrozi arhitektonska građa.

Direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo Boris Trapara vjeruje da će im u tome pomoći iskustva kolega iz Beča, kroz mjere i metode zaštite tih fasada. On kaže da u Sarajevu imamo puno izazova, konkretno u tretmanu objekata koji imaju historijski značaj.

- To su objekti uglavnom iz austrougarskog perioda, koji su sve više predmet zahtjeva građana koji imaju potrebu da utople svoje domove. Oni se obraćaju sa takvim zahtjevima i našem zavodu, ali uglavnom predloženi materijali koji se koriste za utopljavanje su sa aspekta zaštite potpuno neprihvatljivi. Naime, građani se javljaju sa prijedlozima utopljavanja fasada stiroporom, koji se više ne koristi u savremenoj arhitekturi, pogotovo ne u tretmanu kulturno-historijskih spomenika i žele da zamijene drvenu stolariju PVC bravarijom, ne razumijevajući da je PVC bravarija mnogo lošija po različitim aspektima u odnosu na drvenu stolariju. Stoga je cilj ove radionice, s obzirom na to da Grad Beč radi različite intervencije kroz mjere i metode zaštite na kulturno-historijskim dobrima kakvih imamo i u Sarajevu, da preuzmemo ta pozitivna iskustva i metodologiju rada. To treba da primijenimo na našim spomenicima, prvenstveno onim iz austrougarskog perioda, s ciljem bolje prezentacije, njihovih kulturno-istorijskih vrijednosti, ističe on i objašnjava da mjere zaštite čine konzervacija, restauracija, adaptacija, dok održavanje čine krečenje, bojenje, zamjena, sitne popravke...

Kako je kazao, u fokusu restauracije i sanacije, uz istovremeno očuvanje kulturno-historijske vrijednosti, jeste centralna gradska zona Sarajeva, gdje su fasade prilično devastirane i gdje je neophodno hitno reagirati s ciljem njihovog spašavanja.

- Postoji impresivan dijapazon različitih stilova, koji se mogu vidjeti na tako kratkom potezu. Obaveza je, ne samo za nas u KS-u nego i čitave države, da očuvamo i spasimo te fasade, smatra Trapara.

Narodno pozorište

Kako precizira, to su objekti u ulicama Ferhadija i Maršala Tita, te oni u Ulici Mula Mustafe Bašeskije i na Obali Kulina bana, uglavnom stambeno-poslovne palate iz austrougarskog perioda poput Salomove i Napretkove palate, Palate Musafija.

- Neke od ovih zgrada su u posljednjih petnaestak godina tretirane kroz mjere metode i zaštite, ali je potrebna kontinuirana briga o tim dobrima. Za Titovu i Ferhadija ulicu potrebno je napraviti program njihovog uređenja, koji će ukloniti ili definisati na koji način se koriste ti prostori, odnosno napraviti cjelokupni strateški tretman, objašnjava Trapara i dodaje da je u lošem fizičkom stanju očuvanosti, između ostalih, i zgrada Narodnog pozorišta u Sarajevu.

- Iako je ta fasada obnavljana i tretirana prije nekoliko godina, ona se trenutno i zbog izbora boje i zbog neadekvatne obnove u tom periodu nalazi u lošem fizičkom stanju očuvanosti, kaže on.