Bećirović upozorio NATO: Sigurnosni vakuum u BiH mogao bi imati katastrofalne posljedice
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Denis Bećirović obratio se na današnjem sastanku članovima Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) u Briselu.
U govoru je izrazio zahvalnost NATO-u za kontinuiranu podršku Bosni i Hercegovini te istakao da ovaj sastanak, na najvišem nivou, još jednom pokazuje da je BiH važna za Alijansu i da je veoma važno ubrzati euroatlantski put naše države.
- Bosna i Hercegovina i NATO su nerazdvojno povezani. NATO je uspostavio i očuvao mir u BiH. Građani i narodi BiH su trajno zahvalni NATO-u. Dejtonskim mirovnim sporazumom, Aneks 1-A, jasno je propisana uloga NATO-a. Prema ovom međunarodnom sporazumu, NATO ima mandat i dužnost, kada je to potrebno, uspostaviti svoje snage s ciljem zaštite mira i države BiH. Nijedna država izvan Alijanse nema takve čvrste veze s NATO-om kao BiH, naglasio je Bećirović.
Izgradnja odmbrambenih kapaciteta
Dodao je da su za BiH posebno važni stavovi s posljednjih samita NATO-a u Madridu (2022), Vilniusu (2023), Washingtonu (2024), a da je od izuzetnog značaja pristup Alijanse koji podrazumijeva da se sigurnost BiH inkorporira u sigurnost NATO-a, kao i važnost zajedničkog djelovanja na snaženju odbrambenih sposobnosti BiH.
- Posebno pozdravljamo odluku NATO-a da razvije novi paket izgradnje odbrambenih kapaciteta (DCB) za BiH. Paket uključuje projekte koji su veoma važni za jačanje odbrambenih sposobnosti, otpornosti i interoperabilnosti sa NATO-om. Državni organi BiH jednoglasno su definirali pravni okvir i opredijelili se za članstvo naše države u NATO-u. Naša država je usvojila sve ključne zakonske, strateške i druge dokumente u oblasti odbrane i sigurnosti, kazao je Bećirović dodavši da o tome, između ostalog, svjedoče: Zakon o odbrani BiH, Pregled odbrane BiH, Odbrambena politika BiH, Sigurnosna politika BiH, Izjave Predsjedništva BiH o opredjeljenju za ulazak BiH u NATO i Rezolucija Parlamentarne skupštine BiH, u kojoj se jasno kaže da je cilj postati članicom NATO-a.
Detalj sa sastanka u Briselu
Podsjetio je da Zakon o odbrani BiH, član 84., jasno propisuje: "Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a".
- Ako neko unutar Bosne i Hercegovine želi da promijeni usvojene zakone i strateške dokumente, može to pokušati da učini samo u skladu s legalnom procedurom i na način kako su ovi akti i usvojeni. Sve dok ne budu promijenjeni navedeni zakoni i dokumenti, oni moraju biti provođeni i obavezujući su za sve. Podsjećam, njih su jednoglasno usvojili državni organi i to glasovima i Bošnjaka, i Srba, i Hrvata, i Ostalih, istakao je Bećirović.
Šta smo do sada uradili?
U obraćanju na sastanku Bećirović je spomenuo i konkretne rezultate koje je BiH postigla na putu prema punopravnom članstvu u NATO-u. Između ostalog, državni organi vlasti su:
- usvojili pet godišnjih programa reformi BiH, koji su dostavljeni u Brisel, a šesti je u pripremi;
- usaglasili s NATO-om Individualni prilagođeni partnerski program za period 2025. – 2028;
- usvojili više od 70 odluka iz oblasti odbrane na sjednicama Predsjedništva BiH u posljednje dvije godine;
- deklarirali i evaluirali Bataljonsku borbenu grupu lake pješadije OSBiH, koja je uspješno ocijenjena od NATO-a;
- realizirali važnu posjetu NAC-a Bosni i Hercegovini u 2024;
- kao domaćini uspješno organizirali NATO partnerski 360 simpozij 2024;
- izdvojili veća sredstva za odbranu u ovom mandatu;
- usvojili novu strukturu generalskog kora, nakon dvije godine blokade;
- imenovali nove generale u Oružanim snagama BiH;
- odobrili na sjednicama Predsjedništva BiH učešće Oružanih snaga BiH (OSBiH) u misijama i operacijama podrške miru (Etiopija i Eritreja, Irak, Afganistan, Kongo, Mali, Centralnoafrička Republika), čime dajemo doprinos kolektivnoj sigurnosti;
- omogućili participiranje pripadnika OSBiH u strukturama NATO-a;
- i osigurali da je Bosna i Hercegovina, po prvi put, pozvana da kontribuira u NATO snagama za odgovor, tj. snagama visoke spremnosti, koje su sposobne da se brzo rasporede u kratkom roku.
A potom je naglasio da bi postignuti rezultati bili bolji da nije bilo destruktivnog djelovanja proruskih političara u BiH te se osvrnuo na trenutnu situaciju u našoj zemlji.
Napad na ustavni poredak BiH
- Nažalost, rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska (RS) je početkom marta ove godine brutalno napalo ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ne zaboravimo, rukovodstvo ovog entiteta već godinama podriva Dejtonski mirovni sporazum i otvoreno radi protiv euroatlantskih intergracija BiH. Nadležne pravosudne institucije BiH (Ustavni sud BiH, Tužilaštvo BiH i Sud BiH) su, u skladu sa zakonima BiH, usvojile odgovarajuće mjere i odluke kojima su nelegalni akti bh. entiteta RS stavljeni van pravne snage. Podsjećam, Milorad Dodik je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog napada na ustavni poredak države.
Zbog negiranja sudskih odluka i nastavka antiustavnog djelovanja, Sud BiH je, u skladu s zakonom, raspisao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem. Imajući u vidu ove činjenice, navedeni čelnici bh. entiteta RS više nisu relevantni sagovornici, oni su predmet pravosuđa.
Zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja mira, od strane predsjednika bh. entiteta RS i njegovih najbližih saradnika, uvedene su opravdane sankcije Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije, a antidejtonsku politiku osudile su gotovo sve članice NATO-a i cijeli demokratski svijet, poručio je Bećirović.
Ulazak u NATO
Postoje brojni zajednički interesi BiH i NATO-a da naša država što prije postane članica Alijanse, kazao je Bećirović i naveo nekoliko razloga:
- NATO i EU put BiH su komplementarni. Evidentno je da progres na NATO putu istovremeno približava BiH članstvu u EU.
- Sigurnosni i vojni razlozi ogledaju se u činjenici da bi bilo puno efikasnije integrirati BiH u NATO,
- Članstvo BiH u NATO-u je najbolje rješenje u smislu osiguranja kvalitetnog sigurnosnog okruženja.
- Članstvo u NATO-u je bitno i zbog političkih razloga. BiH bi kao članica NATO-aučvrstila svoj demokratski put i razvoj.
- Ulazak u NATO bi ojačao regionalnu saradnju,
- Članstvo u NATO-u stvara pretpostavke za ekonomsku stabilnost i rast stranih ulaganja.
Kao jedan od članova Predsjedništva BiH, Denis Bećirović je iskazao svoju punu opredijeljenost za dinamiziranje reformskih procesa i preuzimanje odgovornosti, u skladu s nadležnostima. To, između ostalog, podrazumijeva: dosljedno poštivanje Ustava i zakona BiH, snaženje efikasnosti državnih institucija, poštivanje odluka pravosudnih institucija, efikasniju realizaciju Programa reformi BiH i povećanje izdvajanja za odbranu.
Spreman odgovor NATO-a
U konačnici je Bećirović iznio i nekoliko konkretnih prijedloga.
- Smatram da je izuzetno važno da NATO proaktivno djeluje u BiH, uključujući i mjere odvraćanja. Veoma je važno osigurati dugoročno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u BiH. To bi bila najbolja prevencija narušavanju mira i sigurnosti u BiH i regiji. U slučaju da se u Vijeću sigurnosti UN-a uloži veto i spriječi produženje misije EUFOR-a u BiH, nužno je imati spreman odgovor NATO-a, u skladu s Aneksom 1-A, Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sigurnosni vakuum u BiH mogao bi imati katastrofalne posljedice.
Bosnu i Hercegovinu treba još čvršće institucionalno inkorporirati u sigurnosni okvir Alijanse. To podrazumijeva pojačano prisustvo NATO-a u BiH, usvajanje strateškog koncepta kojim se pojačavaju sigurnosne garancije za BiH, te razvijanje konkretnih planova političkog i vojnog djelovanja u kriznim situacijama.
Predlažem usvajanje zajedničke mape djelovanja, s ciljem da BiH bude što prije pozvana u članstvo NATO-a. I na kraju predlažem da ovakav sastanak, u formatu NAC i Bosna i Hercegovina, bude održavan najmanje jednom godišnje, zaključio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
