Balvanima se kupuju i izbori u BiH: Kako najprofitabilniji resurs države posluje sa gubicima?
Šume nestaju/Ilustracija
Šumsko-privredna društva, javna preduzeća koja upravljaju eksploatacijom šuma, na raspolaganju imaju jedan od najprofitabilnijih resursa ove države, a ipak posluju sa gubicima.
Problemi su simptomatični za sva poslijeratna javna preduzeća u kojima se zapošljavalo preko veza, a za šume utoliko više jer su se često čule optužbe kako se balvanima kupuju izbori.
Primanje bez konkursa
S druge strane, zaštite resursa i reformi javnih preduzeća nema ni na pomolu, niti se uvažavaju preporuke revizora ni eksperata.
Javno preduzeće Šume Republike Srpske prvu polovinu ove godine imalo je gubitak od 4,9 miliona KM. Pokušaj spašavanja Šuma intenziviran je posljednju godinu, ali minusi se nisu smanjivali. Upravo zbog loše situacije oglasio se i Sindikat zaposlenih u Šumama Sokolac, koji upozorava na scenarij da Šume mogu otići pod koncesiju.
- Očekujemo da nadležne institucije preduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile dalje propadanje Šuma, sačuvale radna mjesta i obezbijedile budućnost ove ključne privredne grane, upozorili su iz sindikata, najavljujući štrajkove.
Njih ima u svakom gazdinstvu, pa je tako i juče ono Oštrelj - Drinić obustavilo rad, jer julske plate još nema.
I u Federaciji postoje problemi u šumsko-privrednim društvima, posluje se sa gubicima, padaju pod uticaj i kontrolu stranaka koje dođu do vlasti, a na to sve već 15 godina nema zakona o šumama na nivu entiteta.
Podsjećamo, oblast šumarstva u FBiH bila je uređena sve do 2009. godine, kada je Ustavni sud Federacije BiH stavio zakon van snage, proglasivši ga neusaglašenim sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Naložene su njegove izmjene, što Parlament Federacije BiH do danas nije učinio. Lokalne zajednice, u našem slučaju kantoni, kontrolišu javna preduzeća za šume, dok federalne vlasti uzaludno naglašavaju važnost koordiniranog i kontroliranog upravljanja kako bi se zaštitile šume.
Revizori su prošle godine utvrdili ogromne gubitke u šumama Sarajevskog, Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona, dok se izvještaji za ostale kantone još čekaju.
Ured za reviziju institucija Federacije BiH je u reviziji poslovanja Šumsko-privrednog društva Zeničko-dobojskog kantona d. o. o. Zavidovići upozorio na sljedeće: - Imajući u vidu da je Društvo, u skladu sa Zakonom, osnovano radi obavljanja poslova gospodarenja državnim šumama, nismo se uvjerili da su se ovi poslovi adekvatno obavljali, jer nisu izvršeni propisani poslovi iz nadležnosti Društva, a 83 posto ostvarenih rashoda usmjereno je na plaće zaposlenih i troškove kooperanata”.
Društvo je, naglašeno je u izvještaju, prekršilo i Zakon o radu, jer su 34 zaposlenika primljena bez prethodno raspisanog konkursa. Ipak, gubitak je najveći problem.
- Akumulirani gubitak prethodnih godina iskazan je od 2.221.439 KM, što sa iskazanim gubitkom izvještajne godine premašuje ukupan kapital Društva za 1.253.261 KM. To znači da je, u skladu sa članom 8. Zakona o finansijskom poslovanju, kapital Društva neadekvatan. Međutim, uprava Društva ni u tekućoj ni u prethodnim godinama nije analizirala uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložila mjere potrebne za ostvarenje njegove adekvatnosti u skladu sa Zakonom o finansijskom poslovanju”, ističu revizori.
Kako opstati?
Uprave kantonalnih šumskih preduzeća raspravljale su o ovom problemu na sastanku neposredno pred sezonu godišnjih odmora.
Kako nam je kazao direktor USK Šuma Haris Koljić, većina preduzeća posluje sa gubicima i traži nove načine kako da ostvari dodatni prihod.
Šansa leži u iskorištavanju biomase, kao njihovog sekundarnog resursa. Pokušaji da se biomasom nadomjesti nedostatak uglja u Federaciji, ipak, nisu bili uspješni za šumska preduzeća.
Naime, Elektroprivreda BiH razvija projekat zasebnog kogeneracijskog bloka koji bi koristio 100 posto održivu biomasu, ali u vlastitom kapacitetu, jer već vrše sadnju brzorastuće biomase, potvrdili su nam u upravi EPBiH. Tako će se Šume iz krize morati izvlačiti same.
