Antraks u Hrvatskoj: Prijeti li opasnost BiH i ima li razloga za strah?
ZZJZ FBiH/Oslobođenje
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZZJZ FBiH) obavijestio je javnost da su u susjednoj Republici Hrvatskoj, tačnije na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, potvrđeni slučajevi bedrenice, poznate i kao antraks, kod goveda.
U više sela u ovim županijama proglašeni su tzv. bedrenički distrikti, a provode se mjere zaštite ljudi i životinja.
Šta je antraks?
Antraks je zarazna bolest koja prvenstveno pogađa biljojede, poput goveda, ovaca i koza, ali se može prenijeti i na ljude koji dođu u kontakt sa zaraženim životinjama, kontaminiranim životinjskim proizvodima ili tlom koje sadrži spore bakterije Bacillus anthracis.
Iako se antraks ne širi direktno s čovjeka na čovjeka niti sa životinje na životinju, spore bolesti mogu ući u organizam kada se udahnu, progutaju ili kroz posjekotine i ogrebotine na koži. Kukci također mogu prenijeti bakteriju između životinja.
Potencijalni izvor zaraze je i stočna hrana koja sadrži koštano brašno zaraženih životinja. Ljudi se najčešće zaraze kada rukuju ili učestvuju u klanju bolesnih životinja, ili kada dođu u kontakt s kontaminiranim mesom, krvlju, vunom, kožom ili kostima.
Simptomi bolesti
Simptomi se razlikuju ovisno o načinu na koji je došlo do infekcije, a obično se javljaju unutar sedam dana, iako mogu nastupiti već nakon jednog dana ili tek nakon dva mjeseca. Tri su glavna oblika bolesti:
Kožni antraks (najčešći, preko 95 posto slučajeva): Pojavljuje se kada spore uđu u tijelo kroz oštećenu kožu. Početni znak je svrbežna kvržica koja se brzo razvija u crnu, bezbolnu ranu. Mogu se javiti i glavobolja, bolovi u mišićima, povišena temperatura i povraćanje.
Gastrointestinalni (crijevni) antraks: Nastaje konzumiranjem mesa zaražene životinje. U početku simptomi nalikuju trovanju hranom, ali se mogu pogoršati u obliku jakih bolova u stomaku, povraćanja krvi i teškog proljeva.
Inhalacijski (plućni) antraks: Nastaje udisanjem velikog broja spora. Prvi simptomi podsjećaju na prehladu, ali bolest može brzo napredovati do ozbiljnih problema s disanjem i šoka.
Rizik za Federaciju BiH
S obzirom na geografsku blizinu pogođenih županija u Hrvatskoj i mogućnost prijenosa putem stoke, trgovine i kretanja ljudi, Zavod upozorava da postoji određeni epidemiološki rizik za pojavu bolesti u pograničnim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Posebno su u fokusu dijelovi Kantona 10 i Zapadnohercegovačkog kantona.
Preporuke za stočare i građane
Za stočare i vlasnike životinja:
- Ne premještajte stoku iz ili prema područjima zahvaćenim antraksom bez dozvole veterinara.
- Ukoliko se nalazite u endemskom području, vakcinišite stoku protiv antraksa - obratite se lokalnoj veterinarskoj službi.
- Ne otvarajte leševe životinja koje su iznenada uginule - odmah obavijestite nadležnog veterinara.
- Izbjegavajte zajedničke ispaše sa stokom iz pograničnih područja Hrvatske.
Za građane:
- Ne kupujte meso i mesne proizvode sa neprovjerenih lokacija.
- Pridržavajte se osnovnih higijenskih mjera, posebno ako dolazite u kontakt sa stokom ili sirovim životinjskim proizvodima.
- Ako primijetite promjene na koži nakon mogućeg kontakta sa zaraženim materijalom - naročito crne, bezbolne ranice - odmah se javite ljekaru.
Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH ističu da su u stalnoj koordinaciji sa veterinarskim i epidemiološkim službama unutar entiteta te pomno prate razvoj situacije u Hrvatskoj, ali i unutar BiH. Preduzimaju se sve preventivne mjere kako bi se spriječilo eventualno širenje bolesti na teritorij Federacije.
