Analiza poruka PIC-a - "Prva opcija je kompromis, druga je kiprizacija BiH"

Poruka je jasna - Bosna i Hercegovina mora birati. Ili će postati moderna, demokratska i funkcionalna država u porodici evropskih zemalja, ili će ostati taoc svojih etnopolitičkih konflikata. Ovako bi se u najkraćem moglo rezimirati posljednje zasjedanje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, koje je završeno sredinom sedmice.

Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, istakao je da je našoj zemlji potrebna funkcionalna, angažirana koalicija koja se pridržava dejtonskog okvira i fokusira na prioritete građana, te radi na reformama Evropske unije, te da politika koja se isključivo sastoji od blokada i napuštanja sjednica ne vodi nikuda.

Nakon sjednice PIC-a

Schmidt oštro poručio: Blokade ne vode nigdje, napadi na opoziciju RS-a moraju prestati

- Možemo slobodno reći da su ovi stavovi PIC-a na fonu američke pozicije, a to je da se politički akteri unutar Bosne i Hercegovine dogovore zajedno. Tu je jasno stavljeno do znanja da nisu važni personalni predstavnici partija, kazao je bivši bh. diplomata Draško Aćimović.

Dodaje da su na takvom jednom razgovoru, odnosno međunarodnoj konferenciji, SAD jasno rekle da se stavljaju na raspolaganje za organizaciju procesa.

- Znači nije važno ko će personalno biti ali da je to put da svi zajedno se spreme za traženje konsenzusa i kompromisa u stvaranju jedne funkcionalne Bosne i Hercegovine koja, moramo se složiti, zadnjih sigurno 20 godina nije funkcionalna i dovodi samo do tenzija, blokada i iskorištavanja sistema od strane političara i iskorištavanja građana BiH, ističe Aćimović.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Asim Mujkić, ističe da međunarodna podrška, uprkos slabostima, ostaje ključna.

- Šta god mi mislimo o tome, mi nemamo neku drugu instancu koja je bliža Bosni i Hercegovini od PIC-a i koja može, doduše u ograničenom nekom kapacitetu, da prije svega da podršku visokom predstavniku što je u ovim trenutcima vrlo važno kada imamo neki period međuvlašća, kaže Mujkić.

Podjstimo, Schmidt je poručio da je predsjednik bh. entiteta RS i lider SNSD-a Milorad Dodik prešao crvenu liniju i da on više nije osoba koja može razgovarati u smislu donošenja konstruktivnih političkih odluka, ali je rekao i to da na lokalnom nivou treba tražiti rješenja. Ponovio je i da je neophodno imenovati suce u Ustavni sud BiH, te da "organi vlasti u RS-u, kao i u svim drugim dijelovima BiH imaju zakonsku obavezu da ih imenuju, te da to moraju učiniti odmah".

Mujkić kaže kako je teško pretpostaviti u kojem pravcu će biti djelovanja, ako će ga uopšte biti, ističući da imamo jasno podvučenu crtu između destruktivnih i konstruktivnih snaga ove zemlje.

- Konstruktivne snage su sa svoje strane i multietničke i imaju legitimitet, što je posebno važno u ovom nacionalističkom takmičenju oko toga čije je legitimitet manji ili veći. Dakle, sa te strane - u smislu deklarativne i verbalne podrške - jako je važno da imamo takvo stajalište, jednu oštrinu međunarodne zajednice u prosuđivanju stvarnog stanja na terenu na koje se opet domaći politički akteri mogu pozivati i dalje koncipirati pravce političke borbe, kaže Mujkić.

Očekivano iz SNSD-a su se obrušili na Schmidta pa je delegat ove stranke u Domu naroda PSBiH Radovan Kovačević kazao kako je "svaki potez Šmita i svako njegovo prisustvo u BiH napad na ustavni poredak".

Aćimović smatra da do kompromisa može doći.

- Naravno će to biti teško, naravno će to biti mukotrpno, naravno da se mora svako spremiti na ustupke, ali to nam je jedna varijanta. Varijanta dva je idemo u pravcu kiprizacije BiH. Znači svako ko u ovom momentu kaže ja ne želim da razgovaram, a izabran je od strane građana, on dovodi u pitanje sudbine građana Bosne i Hercegovine. Znači, razgovarati treba. Šta će razgovori donijeti, to je druga stvar. Ali ako želimo da uradimo za građane Bosne i Hercegovine, moramo ući u razgovore i moramo tražiti konsenzus i kompromis, kazao je Aćimović.