Američki medij: Trump rehabilitovao Dodika, "Putinov čovjek na Balkanu" jači nego ikad
Dok se evropske zemlje nadaju da bi američki predsjednik Donald Trump mogao posredovati u miru u Ukrajini, njegov najnoviji potez u Bosni i Hercegovini, prema pisanju magazina Foreign Policy, ide direktno u korist Moskvi.
Kako se navodi, 29. oktobra Trumpova administracija ukinula je sankcije Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republika Srpska. Odluka je uslijedila samo nekoliko dana nakon što je američko Ministarstvo finansija, 17. oktobra, ukinulo sankcije četvorici Dodikovih saradnika.
Podsjeća se da su Sjedinjene Američke Države Dodiku još 2017. godine uvele sankcije zbog organizovanja referenduma kojim je obilježeno stvaranje odvojene „Srpske Republike“ unutar Bosne i Hercegovine 1992. godine — poteza koji je predstavljao direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Foreign Policy piše da je taj mirovni sporazum često bio na ivici raspada, najčešće zbog Dodikove politike koja zagovara secesiju i slabi državne institucije BiH. „Ukidanjem sankcija Dodiku, Trumpova administracija ojačala je upravo one snage koje ruski predsjednik Vladimir Putin koristi kako bi oslabilo mir postignut u Daytonu i potkopao evropsku stabilnost“, navodi magazin.
Dodikov savez s Moskvom
Dodikovi bliski odnosi s Moskvom datiraju još od 2006. godine, kada je preuzeo dužnost premijera RS-a. U tom periodu, SAD su pažnju preusmjerile na ratove u Iraku i Afganistanu, dok je NATO mirovne operacije u BiH predao snagama Evropske unije. Kako navodi Foreign Policy, povlačenjem međunarodnog pritiska Dodiku je otvoren prostor za jačanje njegovih pozicija i testiranje granica Dejtona.
Putin je to iskoristio, učinivši Dodika svojim političkim saveznikom na Balkanu. Dodik je postao redovan gost Kremlja, a ruski državni mediji i vjerske institucije podržavale su njegovu nacionalističku retoriku. Istovremeno, pozvao je Gazprom i druge ruske kompanije da ulažu u RS, učvršćujući ekonomske i političke veze s Moskvom.
Slabljenje međunarodnog nadzora
Rusija je, prema tekstu, godinama radila na smanjenju uticaja Zapada u BiH. Godine 2021. Moskva je u Vijeću sigurnosti UN-a uspjela ukloniti reference na Ured visokog predstavnika (OHR) iz rezolucije o obnavljanju evropske mirovne misije, čime je oslabila sposobnost međunarodne zajednice da primjenjuje Dejtonski sporazum.
Istovremeno, Rusija koristi Bosnu i Hercegovinu kako bi zadržala Srbiju u svojoj orbiti i spriječila njeno približavanje Evropskoj uniji. „Zaustavljeni proces evropskih integracija Srbije omogućava Dodiku da širi narativ o ‘Velikoj Srbiji’, koji koristi i Vladimir Putin za jačanje uticaja na Balkanu“, ističe Foreign Policy.
Orban i unutrašnja slabost EU
Dodatni problem za EU, navodi se, predstavlja mađarski premijer Viktor Orban koji je više puta blokirao zajedničke evropske sankcije protiv Dodika. Time je, kako piše magazin, Kremlju omogućeno da produbljuje uticaj unutar same Evropske unije i potkopava jedinstvo po pitanju Bosne i Hercegovine.
Ukidanje američkih sankcija Dodiku, smatra Foreign Policy, nije samo politička odluka već rezultat lobiranja njegovih saradnika i američkih konzultanata povezanih s Trumpovim krugom. Među njima je i bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, kojeg je Trump pomilovao 2025. godine. Blagojevich je, podsjeća se, sankcije nazvao „političkim progonom“ srpskog naroda.
Za Dodika, ukidanje sankcija znači političku rehabilitaciju nakon što mu je Centralna izborna komisija BiH u avgustu oduzela mandat. Trumpov potez, piše magazin, Dodika vraća u centar političkih procesa u RS-u i omogućava mu da ponovo konsoliduje vlast.
Foreign Policy upozorava da će Dodik vjerovatno pojačati aktivnosti usmjerene na destabilizaciju institucija BiH, bilo kroz jačanje saradnje s hrvatskim političkim liderima u pokušaju formiranja novog entiteta, bilo kroz nastavak secesionističke agende.
„Odluka Trumpove administracije da ukine sankcije Dodiku ispunjava ključni cilj Putinove strategije — razbijanje zapadnog poretka. Ako Evropa sada ignoriše Bosnu i Hercegovinu, uskoro bi mogla platiti cijenu njenog raspada“, zaključuje Foreign Policy.
